Informacije za studente

Prijave za ljetni semestar 2016./2017.

Drage studentice i studenti,

počele su prijave za sudjelovanje u radu Pravne klinike u ljetnom semestru akademske godine 2016./17.

Prijave traju do 20. veljače 2017. godine, a moguće se prijaviti popunjavanjem obrasca na navedenom linku.

Čekamo vas!

 

Koncept programa ustrojstva i rada Pravne klinike
 
1. Klinika kao oblik nastave 
Bitna odrednica pravne klinike jest neposredno i aktivno sudjelovanje studenata u rješavanju konkretnih predmeta iz prakse. Pravna klinika jest jedan od pravno priznatih oblika pružanja besplatne pravne pomoći, u kojem pravnu pomoć strankama pružaju sami studenti, pod stručnim nadzorom nastavnika i suradnika Fakulteta. Upravo aktivni i kreativni doprinos studenata u rješavanju konkretnih pitanja iz prakse čini razliku između pravne klinike i drugih oblika praktične nastave – vježbi, sudjelovanja u simuliranom suđenju (moot court), hospitiranja na sudu ili kod odvjetnika i sl.
 
2. Položaj pravne klinike u nastavnom planu i programu
Pravna klinika je, uz praktične vježbe i simulirana suđenja, jedan od tri oblika praktične nastave u IX. (devetom) semestru nastavnog plana i programa petogodišnjeg studija prava.
 
Sudjelovanje u radu pravne klinike vrednuje se kao ekvivalent šest sati tjedno tijekom jednog semestra, a nosi 10 ECTS bodova.
 
S obzirom na koncepciju devetog semestra kao semestra usmjerenog prema intenzivnijem susretu studenata s pravnom praksom, a uzimajući u obzir i broj ECTS bodova, za očekivati je da svi studenti koji upisuju deveti semestar uz predmete modula i izborne predmete alternativno izaberu ili praktične vježbe, ili sudjelovanje u simuliranom suđenju, ili pravnu kliniku.
 
3. Studenti koji mogu sudjelovati u radu pravne klinike
Primarno, u radu pravne klinike sudjeluju studenti koji ispunjavaju uvjete predviđene studijskim programom, tj. studenti koji su ovlašteni upisati najmanje 10 ECTS bodova u IX. semestru. 
 
S obzirom na potrebu da se osigura kontinuitet rada pravne klinike, što podrazumijeva i osposobljenost određenog broja studenata da prima predmete i upite tijekom cijele godine, valja razmotriti mogućnost da se ovlasti (pa i ohrabri) sudjelovanje određenog broja studenata na volonterskoj osnovi povrh onih koji kliniku upisuju kao nastavni predmet (uz mogućnost da volontiranje preraste u punopravni angažman, te u određenom obujmu bude i vrednovano kada student kliniku formalno upiše). Studenti koji volontiraju u pravnoj klinici mogli bi obavljati sve oblike rada, no ne bi mogli samostalno preuzeti slučaj.
 
4. Prostor i radno vrijeme klinike
Klinika ima svoj prostor u kojem se obavlja većina aktivnosti klinike: sastanci radnih skupina (timova), rad s mentorima te priprema za pružanje pravne pomoći (rezidentna klinika). Pojedine aktivnosti mogu se organizirati i u drugim prostorima Fakulteta i Sveučilišta. Klinika u pravilu prima upite i zamolbe telefonski (u radnom vremenu klinike) i elektroničkom poštom. S obzirom na broj studenata koji sudjeluju u radu klinike, jednom ili dvaput tjedno stranke se mogu primati i osobno radi usmenih konzultacija i razmjene informacija.
 
Dio aktivnosti klinike obavlja se i izvan prostora klinike (terenska klinika), u prostoru organizacija u koje su temeljem ugovora o suradnji studenti upućeni na vanjsko obavljanje kliničkih aktivnosti. Klinika po potrebi može prikupljati zahtjeve i pružati pravnu pomoć proaktivnim djelovanjem na odabranim mjestima u kojima je veća koncentracija potencijalnih korisnika (pritvori, sudovi, pojedina naselja ili četvrti u kojima se pojavljuje potreba za pravnom pomoći). 
 
5. Vrste i oblici pravne pomoći koju klinika pruža
U skladu sa zakonom i pravilnikom o studiju, klinika u povodu konkretnih upita u predmetima ovlaštenih tražitelja pravne pomoći pruža sve oblike primarne pravne pomoći, a osobito daje:
 
  • opće pravne informacije (opće i načelne upute o pravnom uređenju pojedinog područja);
  • pravne savjete (cjelovite upute o načinu i mogućnostima rješavanja pojedinog pravnog pitanja).
 
Uz ove oblike, na temelju odobrenja voditelja, klinika može pružati i:
 
  • pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti;
  • pravnu pomoć u obliku zastupanja u upravnim stvarima (na temelju ocjene o primjerenosti i potrebi takvog zastupanja);
  • pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova;
  • pravnu pomoć u obliku zastupanja pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela.
 
Klinika može pomagati u pripremi zastupanja pred sudom (pružanja sekundarne pravne pomoći), kada sekundarnu pravnu pomoć pruža ovlaštena osoba, ako za to postoji zahtjev i pristanak stranke i zastupnika te ako se ocijeni da je to u konkretnom slučaju potrebno i korisno.
 
O svim oblicima pružene pravne pomoći vodi se evidencija. Pravni savjeti daju se samo u pisanom obliku. Kopije svih pismena izrađenih radi pružanja pravne pomoći (pravnih savjeta i podnesaka) čuvaju se u klinici.
 
6. Način rada klinike: prijem i odabir predmeta te njihova obrada
Bez obzira na način obraćanja korisnika klinici, predmet u prvom kontaktu preuzima dežurni student, koji na temelju standardiziranih upita uzima osnovne podatke o predmetu i korisniku (ime i prezime, kontaktni podaci, imovinski status i motivacija za obraćanje klinici, narav i osnovne činjenice predmeta, zahtjevi i interesi korisnika i sl.). Korisnike koji zadovoljavaju zakonske uvjete za izdavanje uputnice za besplatnu pravnu pomoć uputit će se da se obrate nadležnom tijelu, pri čemu će im se po potrebi pomoći da popune odgovarajuće obrasce.
 
Na temelju podataka koje je prikupio dežurni student, predmet se dodjeljuje jednom od timova, u okviru kojega se određuje jedan student kao referent nadležan za slučaj (iznimno, za kompleksne predmete može se odrediti i više referenata, između kojih treba postojati jasna podjela rada). Dužnost referenta je da preliminarno obradi slučaj te iznese svoj prijedlog na sastanku radne skupine (tima). Referentov prijedlog treba najprije uključiti aspekte relevantne za ocjenu hoće li se klinika angažirati i pružiti neki od oblika pravne pomoći (pravozaštitna potreba korisnika, ocjena individualne i socijalne potrebe za pružanjem pravne pomoći, prikladnost predmeta za pravnu kliniku i šansi za uspjeh). Za predmete koje ocijeni podobnim za pružanje pravne pomoći, referent sastavlja preliminarnu analizu temeljem koje će se predložiti oblik pravne pomoći, radnje koje bi klinika poduzela te nacrt sadržaja pravnog savjeta ili drugog akta koji bi se za korisnika pripremio. Svi prijedlozi referenata obvezatno se iznose pred nadležnu radnu skupinu (tim), koji na njihovom temelju kolektivno donosi odluku o svim bitnim pitanjima (primitku ili odbijanju predmeta, obliku i sadržaju pravne pomoći).
 
Odluka radnih skupina je autonomna. U redovnim slučajevima za davanje pojedinog oblika pravne pomoći korisnicima nije potrebno prethodno ili naknadno odobrenje mentora ili voditelja klinike. Mentori u pravilu sudjeluju na sastancima radnih skupina, no njihova je uloga ograničena na praćenje i poticanje rasprave, skrb oko proceduralnih pitanja i evaluaciju individualnog doprinosa studenata. Intervencija mentora u meritumu ograničena je na slučajeve u kojima radna skupina ne može sama donijeti odluku te stoga izričito zahtijeva pomoć te na vrlo ograničen broj pitanja (npr. na slučajeve u kojima postoji opasnost od očigledno pogrešne pravne ocjene). U svakom slučaju, mentori trebaju poticati aktivno i samostalno individualno istraživanje te odgovoran kolektivan rad radnih skupina, te se suzdržavati od toga da pravnu pomoć u konačnici daju oni, a ne sami studenti.
 
Na temelju odluke radne skupine referent poduzima potrebne radnje (npr. dovršava tekst pravnog savjeta) te kontaktira korisnika. O pruženoj pravnoj pomoći referira se na narednom sastanku radne skupine, nakon čega se odlučuje o daljnjim radnjama u tom predmetu ili o zatvaranju spisa.
 
7. Curriculum studenata koji redovno upisuju pravnu kliniku
Studenti koji upišu pravnu kliniku prolaze kroz nekoliko stadija i oblika rada (čiji redoslijed, za neke od njih, može varirati):
 
  • Uvodni kolektivni sastanci i upute u tehniku prijema i obrade predmeta (2 do 4 sata plenarnog rada studenata s voditeljem, mentorima i pomoćnicima mentora, nakon čega se studenti dijele u radne skupine i sastavlja raspored daljnjeg rada);
  • Dežurstvo u rezidentnoj klinici (ovisno o broju upisanih studenata, nastoji se da u klinici tijekom određenog radnog vremena dva do tri studenta budu u prilici preuzeti pozive, otvoriti poštu ili primiti stranke koje osobno dolaze u kliniku, temeljem čega se otvara spis predmeta);
  • Redovni sastanci radne skupine (tima), najmanje jednom tjedno; 
  • Periodični plenarni sastanci u nazočnosti voditelja klinike, najmanje jednom mjesečno, te završni evaluacijski sastanci;
  • Individualno istraživanje i preliminarna obrada predmeta za slučajeve koji su studentu dodijeljeni kao referentu (svaki student koji redovno upiše kliniku treba kao referent obraditi otprilike jednak broj predmeta);
  • Rad u terenskoj klinici (ovisno o sklopljenim sporazumima s drugim organizacijama i interesima studenata, nastoji se da većina studenata tijekom semestra provede određeno vrijeme – npr. dva tjedna – na poslovima pružanje pravne pomoći izvan rezidentne klinike).
 
U Zagrebu, veljača 2017.
 
 
 
 
Drupal theme by Kiwi Themes.