Zaštita životinja u Hrvatskoj - mit ili stvarnost?

Objavljeno 10. July 2013 - 6:08

Ovaj blog nije pisan kako bi čitatelj postao stručnjak u zakonskoj regulativi zaštite životinja niti kako bismo kritizirali te iste zakone, pisan je u nadi da će makar jednog čitatelja potaknuti da prijavi zlostavljanja i mučenja ukoliko bude njegovim svjedokom.

 

Najnoviji slučajevi mučenja i zlostavljanja životinja šokirali su cijelu Hrvatsku. Za malog mješanca Miška čuli su svi kada mu je okrutna ljudska ruka odlučila staviti zapaljenu petardu u usta uslijed čega je zadobio teške ozljede zbog kojih je morao biti eutanaziran. Naknadno je rendgen lubanje pokazao da je jadno stvorenje imalo i 2 metka u glavi. Drugo monstruozno djelo dogodilo se u Slavonskom Brodu gdje su aktivisti udruge Victus dobili dojavu o teško ranjenom psu kojemu su iščupane prednje šapice. Također mu nije bilo pomoći. Sjetimo se samo i slučaja kada su djeca zavezala psa za tračnice i pustila ga da ga tako bespomoćnog vlak pregazi. I tako dalje i tako dalje... Možemo u nedogled nabrajati stravične slučajeve zlostavljanih životinja u Hrvatskoj. Zemlja u kojoj nije ništa bolja situacija je Bosna i Hercegovina gdje su stanovnici bili po prvi puta ozbiljno šokirani nasiljem nad životinjama kada su jedna bešćutna djevojka i njezin pomagač odlučili male štence bacati i šutirati u rijeku. Kako su cijelu situaciju snimili i objavili na jednom portalu, ubrzo se otkrio identitet te su bili uhvaćeni. Što se poslije dogodilo sa njima i kakve su kazne dobili nitko nezna. Te se informacije nisu objavile vjerojatno iz istog razloga kao i u Hrvatskoj, a taj je da su kazne sramotno male, potpuno neproporcionalne počinjenom djelu te bez ikakve svrhe specijalne i generalne prevencije. Nakon slučaja psa Miška kojega smo prvog spomenuli, dio javnosti je zatražio objavu imena počinitelja od strane Državnog odvjetništva te je bila potpisana peticija sa ukupno 16 329 potpisa. Ista je proslijeđena Općinskom sudu u Puli, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te Hrvatskom kinološkom savezu.

 

Hrvatska je po pitanju zaštite životinja u puno lošijoj situaciji od mnogih europskih država. U Švedskoj postoji zakon prema kojem pas ne smije biti sam duže od 6 sati dnevno. Ukoliko želite kupiti konja, morat ćete se pobrinuti da bude u paru jer se smatra da je konj društveno biće koje isto pati od usamljenosti. U Americi, ukoliko pas konstantno boravi izvan kuće, vlasnik mu je dužan osigurati: zaklon od vjetra, snijega, kiše, hladnoće i sunca; uzicu koja mora biti duga najmanje četiri metara te svakodnevno hranu i svježu vodu, a sve pod prijetnjom novčane kazne od 3000 kuna ukoliko i jedan dan dođe do propusta nečeg od navedenog. U Švicarskoj vlasnik prije nego što kupi psa mora pohađati četverodnevni tečaj o  obvezama vlasnika i karakeristikama vrsta bez kojega ne može dobiti dozvolu. Također ta zemlja poznaje i institut odvjetnika za životinje (npr. ukoliko dođe do nesavjesnog veterinarskog liječenja, tužba se podnosi u ime oštećene životinje).

 

Nakon svih navedenih događaja nametnulo se i pitanje da li je Hrvatskoj potrebna policija za životinje, institucija koju neke europske zemlje te Sjedinjene Američke Države već odavno imaju. Naši građani su najviše upoznati sa radom takve vrste policije putem televizijskog programa Animal Planet na kojem se prikazuju slučajevi zlostavljanja životinja u SAD-u. Za uvođenje navedene institucije u Hrvatskoj također je pokrenuta peticija. Do zaključenja ovog bloga ukupno je sakupljeno 8 994 potpisa. Ukoliko ju i sami želite potpisati, to možete učiniti na navedenom linku web stranice -  http://www.petitionbuzz.com/petitions/animalpolicecroatia

 

Iako je zaštita životinja u Hrvatskoj praktički tek u povojima ako ju usporedimo sa drugih državama Europe, začetak napretka se nazire u novom Kaznenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine.

Promjene su nastupile u glavi XX. koja se tiče zaštite okoliša pa tako i životinja.Članak 205.novog Kaznenog zakona po prvi puta sankcionira ne samo teško mučenje životinja već i njihovo usmrćivanje. Na taj način se uklonila nedorečenost odredbe koja je praktički dopuštala ubijanje životinja ako ona prije toga nije bila mučena i zlostavljana. Nova je i odredba da se zlostavljana životinja oduzima zlostavljaču dok se ranije nakon veterinarskog pregleda i pružene pomoći istome vraćala u vlasništvo. Povećane su i propisane kazne pa tako se ranije zlostavljanje životinja kažnjavalo sa šest mjeseci zatvora što je u praksi bilo zamjenjivano novčanom kaznom, no novim zakonom je promijenjeno u kaznu zatvora do jedne godine ( na taj način  nije moguće izbjeći zatvorsku kaznu). Kazna zatvora za isto djelo počinjeno iz koristoljublja se povećala sa jedne na dvije godine zatvora dok je kazna zatvora do tri mjeseca za onog tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme povećana na kaznu zatvora do šest mjeseci.

Pitanje koje se samo po sebi nameće nakon izloženih promjena je da li je to dovoljno? Ili bolje rečeno, nije li to još uvijek premalo za okrutnost ovih kaznenih djela? Vjerojatno će svaki ljubitelj životinja klimnuti glavom i složiti se sa tom konstatacijom, reći da zakon ne štiti životinje dovoljno. I zaista, kada pogledamo neke predviđene sankcije za druga kaznena djela koja su puno bezazlenija od ovih u tekstu, slobodno se možemo zapitati da li će odredbe novog zakona imalo promijeniti sliku Hrvatske kao zemlje koja ne mari baš previše za neke svoje potpuno bespomoćne stanovnike. Tako npr. kazneno dijelo dvobračnosti predviđa identičnu kaznu od jedne godine zatvora, a kazneno djelo nedozvoljenih igara na sreću do čak tri godine zatvora. Iako su sva djela u Kaznenom zakonu već same po sebi dovoljno ozbiljne radnje čije sankcioniranje mora preuzeti država,  ipak ne možemo reći da sva navedena djela imaju istu težinu i ozbiljnost. Krenemo li nekom čistom logikom, ako su kaznena djela protiv ljudskih života i tijela najstrože sankcionirane radnje u zakonu, zar ta ista djela protiv životinjskih života i tijela ne zaslužuju barem malo stroži režim? Problem je u tome što se u Hrvatskoj životinja zakonski tretira kao stvar i dok god se takav stav ne promijeni, ne možemo nažalost očekivati neki drastični pomak u području zaštite životinja. Za tako nešto potrebna je potpuna promjena zakonske regulative i načina razmišljanja.

 

Dijete koje gađa uličnu mačku petardama potencijalni je odrasli zlostavljač jer devijantno ponašanje korijene vuče iz djetinjstva. Nasilno ponašanje prema životinjama već je dugo indikator opasne psihopatologije koja se ne odnosi samo na životinje. Onaj tko gleda na život bilo kojeg živog bića kao bezvrijednog, lako može doći na ideju da su ljudski životi također bezvrijedni. Ubojice vrlo često počinju ubijanjem i mučenjem životinja kad su bili djeca a do tog zaključka se došlo prilikom razvoja profila serijskih ubojica za FBI. Nasilje prema životinjama može biti prvi znak patološkog nasilja koje dovodi do ljudskih žrtava. Znanstveno je dokazano da za ljude koji zlostavljaju životinje postoji pet puta veća vjerojatnost da će počiniti nasilnički zločin prema ljudima. Šokantan je podatak da je većina zatvorenika osuđenih na smrt zbog ubojstva „vježbala“ svoje zločine na životinjama.

 

Uz spomenuti Kazneni zakon, životinje u Hrvatskoj štiti i Zakon o zaštiti životinja iz 2006. godine.

 

Kome se obratiti ukoliko primjetite zlostavljanje životinja?

Što hitnije se obratite policiji koja će podnijeti kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu. Također je moguće i osobno podnijeti prijavu državnom odvjetništvu koja bi trebala biti potkrepljena sa što je moguće više dokaza (fotografije, video snimke, imena drugih svjedoka...).

Druge radnje koje su predviđene Zakonom o zaštiti životinja se prijavljuju veterinarskoj inspekciji.

Ukoliko želite zadržati anonimnost prema počinitelju, potrebno je istu stvar naznačiti u prijavi.

 

Ovdje ćemo navesti telefonske brojeve nadležnih službi kojima se možete obratiti:

Policija - 192

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (centrala) - 01/4591 - 888

Veterinarska inspekcija (unutar Ministarstva poljoprivrede) -01/6106- 111

 

Ukoliko se želite malo više aktivirati oko zaštite životinja u Hrvatskoj, uvijek se možete uključiti u rad neke od udruga od kojih je najpoznatija Prijatelji životinja te rad azila za napuštene i nezbrinute životinje  Dumovec, Noina Arka, Suza, Šapa...

 

Svjetski dan zaštite životinja obilježava se 4. listopada svake godine. Ono tužno zavijanje psa u susjednom dvorištu koji je već danima vezan lancem po hladnoći ili vrućini bez hrane i vode poziv je vama u pomoć. Nemojte okretati glavu i pokrivati uši rukama. To zavijanje neće postati tiše niti manje bolno ukoliko jednostavno odlučite ignorirati. Ta bol nije ništa manja od one koju zlostavljani ljudi proživljavaju. Ista je, ako ne i gora jer životinja ovisi isključivo o ljudskoj milosti. Malo susjedovo dijete koje pati u svojoj boli i modricama ne biste ignorirali... Zar ne?

 

Until one has loved an animal a part of one's soul remains unawakened.

 ( Dok nisi volio životinju, dio duše ti je neprobuđen)

                                           Anatole France

 

                                                                                                                          

Drupal theme by Kiwi Themes.