Zaštita posebnih ranjivih kategorija radnika kod otkaza

Objavljeno 11. November 2015 - 14:59

U Republici Hrvatskoj kategoriju posebno zaštićenih radnika čine trudnice, osobe s invaliditetom, maloljetnici i stariji radnici.

Zakon o radu uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj. U ovom radu služit ću se Zakonom o radu (NN, 93/14; u daljnjem tekstu: ZR) te citirati određene članke tog Zakona. Otkaz je način prestanka ugovora o radu koji može biti redoviti i izvanredni. Ugovor o radu mogu otkazati poslodavac i radnik. Osim otkaza, prema čl. 112. ZR – a, ugovor o radu prestaje: „smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kad radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad, odlukom nadležnog suda.“

Zaštita radnika od otkaza može biti apsolutna i relativna. Apsolutna zabrana otkaza djeluje na način da je poslodavcu zabranjeno otkazati ugovor o radu ako su ispunjene određene zakonske pretpostavke, a ako je otkaz dopušten, ali uz uvjet da je poslodavac dobio prethodnu suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika odnosno sindikata govorimo o relativnoj zaštiti.

Zakonom o radu ukinuta je apsolutna zaštita trudnica kod otkaza. Iako je čl. 34. st. 1. ZR propisano da poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od prava iz tog članka, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, propisano je kako isti ugovor prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Također se ugovor može otkazati u postupku likvidacije zbog poslovno uvjetovanih razloga. Tim odredbama ne daje se posebna zaštita majkama koja je propisana i Ustavom RH prema kojem je država dužna zaštiti majke. Do novog zakona poslodavac nije mogao zatvoriti tvrtku dok je imao zaposlenu trudnicu, što mu se ovim zakonom omogućuje. Često smo svjedoci otpuštanja ženskih osoba zbog trudnoće, njihova degradiranja na lošije pozicije ili stavljanja u nepovoljniji položaj, a kako je gotovo nemoguće dokazati da je poslodavac otpustio žensku osobu zbog tih razloga poslodavci se često time koriste.

Zakon o radu jamči radnicima koji su se koristili nekim od prava iz čl. 36. ZR pravo povratka na poslove na kojima su radili prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada su obavijestili poslodavca o prestanku korištenja toga prava. Istim člankom propisano je kako je poslodavac dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja tih prava, a uvjeti ne smiju biti nepovoljniji. Ovim člankom štite se ranjive kategorije radnika na reprezentativan način. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove te pravo na dodatno usavršavanje ostalo je nepromijenjeno s obzirom na prethodni zakon što vidim kao pozitivnu stranu novoga zakona smatrajući kako zakonodavac nije u potpunosti ukinuo sva prava zaštićenim kategorijama radnika.

Apsolutna zabrana otkaza ugovora o radu koja se odnosi na redoviti i izvanredni otkaz ugovora o radu vrijedi za radnika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad uz uvjete propisane zakonom. Člankom 38. ZR propisano je sljedeće: „Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.“ Zabrana se odnosi samo na ugovore o radu koji su sklopljeni na neodređeno vrijeme. No, ako je radnik trajno nesposoban za rad, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, što je jedan od slučajeva relativne zabrane otkaza. Ovom odredbom zakon štiti ne samo radnika već i poslodavca koji ima pravo dati otkaz radniku koji je pretrpio ozljede nevezane uz rad ili radno mjesto, tj. proces rada.

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad te mu dostaviti liječničku potvrdu o očekivanom trajanju nesposobnosti za rad.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu ako nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu.

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o otkazu radniku starijem od šezdeset godina.“ Uz ovu odredbu, ZR štiti starijeg radnika i kod poslovno uvjetovanog otkaza koji je često izgovor poslodavca da pod krinkom gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga otpusti starije radnike. Poslodavac pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama koje terete radnika“. No, ako poslodavac ne zapošljava dvadeset ili više radnika ta odredba se ne primjenjuje.

Posebna zaštita radnika koji su kod poslodavca u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina očituje se i u duljem otkaznom roku koji se povećava za dva tjedna ako je radnik navršio pedeset godina, a za mjesec dana ako je navršio pedeset i pet godina života.

Zaštita ranjivih kategorija radnika očituje se i u pogledu otkaznog roka. Zakonodavac je predvidio posebna pravila za tu kategoriju radnika. Tako čl. 121. st. 2. ZR  propisuje: „Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu te za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.“

Drupal theme by Kiwi Themes.