Zaštita od diskriminacije u Hrvatskoj

Objavljeno 12. Travanj 2011 - 22:35

Diskriminirati znači staviti nekoga u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika te osobe. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a onaj tko počini diskriminaciju može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna. Od diskriminacije nas štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije. On navodi 17 osnova na kojima diskriminacija može biti počinjena, i to u 10 područja:

1.      rada i radnih uvjeta

2.      obrazovanja, znanosti i sporta

3.      socijalne sigurnosti

4.      zdravstvene zaštite

5.      pravosuđa i uprave

6.      stanovanja

7.      javnog informiranja i medija

8.      pristupa dobrima i uslugama te pružanju istih

9.      članstva i djelovanja u sindikatima, organizacijama civilnog društva, političkim strankama i drugim organizacijama te

10.  sudjelovanja u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu.

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u hrvatskoj je pučka pravobraniteljica. No, osim ustavne kategorije pučkog pravobranitelja, hrvatsko zakonodavstvo 2003. godine ustanovilo je još dvije pravobraniteljske institucije, za djecu  i ravnopravnost spolova, te 2008. godine instituciju za osobe s invaliditetom. Tako, sustav zaštite i promicanja ljudskih prava i jednakosti je segmentiran, zbog čega je suradnja osobito važna. Upravo stoga, a s ciljem jačanja zaštite građana, 2013. godine potpisan je Sporazum o međuinstitucionalnoj suradnji između pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i pravobraniteljice za djecu. Sporazum posebice naglašava suradnju u radu na pritužbama građana, kod obilazaka i pregleda mjesta na kojima se nalaze osobe lišene slobode, provođenju istraživanja, izvještavanju o pitanjima diskriminacije, edukaciji zaposlenika te na raznim projektima, u javnim nastupima s ciljem zaštite i promicanja ljudskih prava te suzbijanja diskriminacije i promicanja jednakosti.

1.      Pučka pravobraniteljica

Pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promociju ljudskih prava te središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. Ona ispituje pojedinačne prijave te može davati mišljenja, preporuke, prijedloge i upozorenja za uklanjanje i sprečavanje diskriminacije. Također, pruža informacije o pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite, može provoditi postupak mirenja i podnositi kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. Svatko tko misli da je diskriminiran može predati pritužbu pučkoj pravobraniteljici.

Konkretne ovlasti pravobraniteljice u pogledu zaštite od diskriminacije podrazumijevaju:

·         zaprimanje prijava svih fizičkih i pravnih osoba

·         pružanje potrebnih obavijesti fizičkim i pravnim osobama o njihovim pravima i obvezama te mogućnostima sudske i druge zaštite

·         ispitivanje pojedinačnih prijava i poduzimanje radnji u okviru nadležnosti, potrebnih za otklanjanje diskriminacije i zaštitu prava diskriminirane osobe (ukoliko nije započet sudski postupak)

·         upozoravanje javnosti na pojave diskriminacije

·         uz pristanak stranke, provođenje postupka mirenja, uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe

·         podnošenje kaznenih prijava u vezi sa slučajevima diskriminacije nadležnom državnom odvjetništvu

·         prikupljanje i analiza statističkih podataka o slučajevima diskriminacije

·         izvještavanje Hrvatskog sabora o pojavama diskriminacije, u godišnjem izvješću, a po potrebi i izvanrednim izvješćem

·         provođenje istraživanja u području diskriminacije, davanje mišljenja i preporuka te predlaganje odgovarajućih zakonskih i strateških rješenja Vladi RH

 

2.      Pravobraniteljica za djecu

 

Kao što je ranije rečeno, Zakonom o pravobranitelju za djecu 2003. godine u Hrvatskoj je osnovano posebno nadzorno tijelo pravobranitelja za djecu sa zadaćom da štiti, prati i promiče prava i interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona.

 

Ovlasti i djelokrug rada pravobraniteljice za djecu su:

 

·         prati usklađenost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata

·         izvršava obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata

·         prati i provodi primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece

·         prati povrede pojedinačnih prava djece i proučava opće pojave i načine povreda prava i interesa djece

·         zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa djece s posebnim potrebama

·         predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava djece i za sprečavanje štetnog djelovanja koja ugrožavaju njihove interese

·         obavještava javnost o stanju prava djece, upoznaje i savjetuje djecu o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa, surađuje s djecom, potiče ih na izjašnjavanje i uvažava njihovo mišljenje, inicira i sudjeluje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja djece te predlaže mjere za povećanje njihovog utjecaja u društvu

·         može sudjelovati u postupku koji prethodi donošenju propisa koji se odnose na prava djece ili kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu te može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu djece.

 

Ako pravobraniteljica sazna da je dijete izvrgnuto tjelesnom ili duševnom nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju ili izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju dužna je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležni centar za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta, ujedno može zatražiti stručnu pomoć znanstvenih i stručnih osoba i ustanova, u čijem su djelokrugu istraživanja zaštita, skrb, razvitak i prava djece, a isti su dužni tu pomoć u primjerenom roku pružiti.

 

3.      Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Zakonom o ravnopravnosti spolova, također 2003. godine, kao zasebno nadzorno tijelo sa zadaćom zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova i seksualnih manjina osnovano je tijelo pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Područja aktivnosti nad kojima pravobraniteljica za ravnopravnost spolova provodi nadzor su: rad i zapošljavanje, obrazovanje, mediji, obiteljsko nasilje, pravosuđe, političke stranke, dobra i usluge, zdravstvena zaštita itd.

Ovlasti i djelokrug rada pravobraniteljice za ravnopravnost spolova su:

·         prati provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova i najmanje jednom godišnje izvješćuje Hrvatski sabor

·         razmatra slučajeve kršenja načela ravnopravnosti spolova, slučajeva diskriminacije prema pojedincima ili grupama pojedinaca koje su počinila tijela državne uprave, jedinice tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga tijela s javnim ovlastima, zaposleni u tim tijelima i druge pravne i fizičke osobe

·         upozorava, predlaže i daje preporuke

·         ako sazna za povredu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova s elementima kaznenog djela podnijet će prijavu nadležnom državnom odvjetništvu

·         ima pravo podnijeti prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugih propisa ako ocijeni da je povrijeđeno načelo ravnopravnosti spolova

·         ako utvrdi da je povrijeđeno načelo ravnopravnosti spolova zbog neusklađenosti propisa s  Zakonom o ravnopravnosti spolova, predložit će pokretanje postupka izmjene takvog propisa

 

4.      Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom započeo je s radom 2008. godine, a njegov rad temelji se na Zakonu o pravobranitelju za osobe s invaliditetom. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zaprima individualne pritužbe osoba s invaliditetom i onih koji rade u njihovu korist, razmatra slučajeve u kojima se pritužuje na povredu prava osoba s invaliditetom i u kontaktu s institucijama koje su zadužene za rješavanje tih pitanja nastoji ishoditi najpovoljnije rješenje.

U slučaju kršenja prava osoba s invaliditetom, pravobraniteljica je ovlaštena:

·         upozoravati

·         predlagati mjere

·         davati preporuke

·         obavještavati

·         zahtijevati izvješća o poduzetom

 

U okviru Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu djeluje Grupa za suzbijanje diskriminacije i manjinska prava koja je ovlaštena unutar sustava besplatne pravne pomoći, pružiti pravni savjet svima kojima je on potreban.

Drupal theme by Kiwi Themes.