Stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem

Objavljeno 18. May 2011 - 20:49

Stranci, osobe koje nisu hrvatskog državljanstva, koji dolaze u Hrvatsku iz različitih razloga, ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki i uvjeta, mogu podnijeti zahtjev za primanjem u hrvatsko državljanstvo. Dva su osnovna zakona koja reguliraju status stranaca u Hrvatskoj i način dobivanja hrvatskog državljanstva, a to su Zakon o strancima (NN 130/11, 74/13) te Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 28/92, 113/93, 4/94, 130/11).

Za početak, bitno je razlikovati različite načine uređenja boravka stranaca u Hrvatskoj. Zakon razlikuje tri različita boravka u Hrvatskoj.

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju 3 mjeseca na temelju vize ili bez vize. Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 3 mjeseca u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.

Zatim je tu privremeni boravak, a o takvom se radi kad je ispunjena jedna od zakonom određenih svrha:

  1. spajanje obitelji
  2. rad
  3. rad raspoređenog radnika,
  4. srednjoškolsko obrazovanje i studiranje,
  5. znanstveno istraživanje,
  6. humanitarni razlozi.

Odobrenje za prvi privremeni boravak, odnosno produženje privremenog boravka izdaje se s rokom važenja do jedne godine. Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske. Zahtjev za produženje privremenog boravka podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije 60 dana prije isteka roka važećeg privremenog boravka.

Treći oblik reguliranog boravka je stalni boravak. Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci. Od dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak pa do dana odlučivanja o zahtjevu stranac mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za izdavanje odobrenja za stalni boravak podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo. Protiv odluke Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Četiri su različita načina stjecanja hrvatskog državljanstva, i to: podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem i po međunarodnim ugovorima.

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako udovoljava sljedećim pretpostavkama:

  1.  Da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost,
  2.  Da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo,
  3. Da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje osam godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske i imaodobren status stranca na stalnom boravku,
  4. Da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu i društveno uređenje,
  5. Da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

U zakonu su određeni i posebni slučajevi stjecanja državljanstva prirođenjem pod povoljnijim uvjetima od onih koji su predviđeni za redovnu naturalizaciju, a to su:

  1. Osoba koja je rođena i živi na teritoriju RH, a do podnošenja zahtjeva ima odobreni stalni boravak, može steći hrvatsko državljanstvo ako se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH, te ako ima otpust iz stranog državljanstva ili podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo.
  2. Hrvatsko državljanstvo može steći i stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom i kojem je odobren stalni boravak na području RH, ako se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH.
  3. Iseljenik iz Hrvatske,kao i njihovi bračni drugovi i njegovi potomci do trećeg stupnja, mogu steći hrvatsko državljanstvo pod uvjetom da poznaju hrvatski jezik i latinično pismo, hrvatsku kulturu, društveno uređenje te da se iz njihova ponašanja može zaključiti da poštuju pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.
  4. Stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za RH, kao i njegov bračni drug, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo ako se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u RH.
  5. Ako su oba roditelja stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem slijede ih njihova malodobna djeca. Ako je prirođenjem samo jedan roditelj stekao hrvatsko državljanstvo, prirođenje se proteže i na maloljetno dijete ako ono živi u RH i ima odobren boravak. Ako dijete živi u inozemstvu, a prirođenjem je hrvatsko državljanstvo stekao samo jedan roditelj, onda se prirođenje proteže i na maloljetno dijete ako je drugi roditelj bez državljanstva ili nepoznata državljanstva.
  6. Hrvatski državljanin koji je tražio i ishodio otpust iz hrvatskog državljanstva radi stjecanja nekog stranog državljanstava, što mu je pretpostavka za obavljanje kakvog poziva ili djelatnosti postavila strana država u kojoj ima prebivalište, može ponovo steći hrvatsko državljanstvo ako se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje RH, te ako živi u Republici Hrvatskoj ii ma odobren boravak.
  7. Pod istim uvjetima hrvatsko državljanstvo može steći i pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u RH, te je o tom načinu stjecanja podrobnije pisano u posebnom članku na blogu Pravne klinike.

Iznimno je bitan uvjet neprekinutog boravka u trajanju od najmanje 8 godina na teritoriju Hrvatske te o tome treba voditi računa po samom nastanjenju u RH kako, nakon 8 godina, ne bi bilo nedostataka u procesu podnošenja zahtjeva. Dakle, treba predati zahtjev za privremenim boravkom ako za to postoje uvjeti. Privremeni boravak mora biti odobren i zatim produživan naredne 4 godine, kako bi se kasnije uspješno podnio zahtjev za stalnim boravkom.  Ovo posebno naglašavamo jer takvu praksu policijskih uprava često susrećemo u slučajevima na kojima radimo u Pravnoj klinici.

Druga poteškoća koja se javlja brojnim tražiteljima državljanstva, a s kojom se Grupa za suzbijanje diskriminacije i manjinska prava bavila, jest diskriminacija osoba određenih nacionalnosti odnosno državljanstava od strane policijskih uprava. O slučajevima diskriminacije smo već govorili, pa samo da naglasimo kako je Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08), diskriminacija temeljem nacionalnosti (ne državljanstva!) kazneno sankcionirana. U slučaju sumnje u povredu prava ili postojanje diskriminacije, savjetujemo da se obratite nekom od nadležnih tijela, pa tako i Pravnoj klinici. Više o ovoj vrsti diskriminacije čitajte u našem sljedećem tekstu.

Drupal theme by Kiwi Themes.