Pravo na godišnji odmor

Objavljeno 27. May 2014 - 13:44

 

Pravo na godišnji odmor

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna. Ako se radi o maloljetnom radniku i radniku koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje pet tjedana godišnjeg odmora. U njegovo trajanje ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određenim zakonom.

Trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog (4 ili 5 tjedana, ovisno o gore navedenim slučajevima) te broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Nije ni u kojem slučaju moguće odreći se prava na godišnji odmor, niti umjesto korištenja godišnjeg odmora zatražiti isplatu nakande.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju neiskorištenih dana.

 

 

Korištenje godišnjeg odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike. Pri utvrđivanju rasporeda moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. O korištenju godišnjeg odmora mora se radnika obavijestiti najmanje 15 dana prije.

Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori. Ako ga radnik u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada (prekidom rada se ne smatra privremena nesposobnost za rad, vršenje dužnosti građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog izostanka s rada) između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

 

 

Neiskorišteni godišnji odmor

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od 2 tjedna radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora u trajanju od 2 tjedna, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. No iznimno godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

 

 

Ostvarivanje pravo na dio godišnjeg odmora

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora (od određenog zakonskog minimuma) za svaki mjesec rada:

1) ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nije odradio šest mjeseci kojima bi stekao puno pravo na godišnji odmor,

2) ako radni odnos prestane prije isteka obaveznih šest mjeseci rada

3) ako radni odnos prestane prije 1. srpnja,

4) ako je tijekom kalendarske godine, u radnom odnosu kod VIŠE poslodavaca, pravo na godišnji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvariti ukupno u najdužem trajanju određenom zakonom

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na ovaj način, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

 

Primjerice, prikazat ćemo izračun ako radnik ostvaruje pravo na minimalno 4 tjedna godišnjeg odmora, on ima pravo na 1/12 od tog vremena.

Prvo od 28 dana, što je ekvivalent 4 tjedna, treba oduzeti 8 dana. To je potrebno učiniti jer svaki tjedan po zakonu radnik ima pravo na 2 slobodna dana. Tako kroz 4 tjedna dobivamo 8 slobodnih dana. Računajući 1/12 od 20 dana, dobivamo rezultat od 1.6. dana. S obzirom na pravilo da se najmanje polovica dana zaokružuje na cijeli dan, to znači da se računa da je 1/12 od 20 dana, u daljnem računanju jednako 2 dana.

U navedenim slučajevima pravo na godišnji ostvaruje se na način da za svaki mjesec koji je radio dobiva 2 dana godišnjeg. Npr. ako je radio 3 mjeseca, dobiva 6 dana. Ako je radio 3 mjeseca i 3 tjedna, računa se da radio 4 mjeseca (jer se i polovica mjeseca računa kao puni mjesec), pa dobiva 8 dana.

 

 

 

 

Drupal theme by Kiwi Themes.