Prava u sustavu socijalne skrbi prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi

Objavljeno 5. December 2014 - 10:02

 

13. veljače je donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, u nastavku: ZSS), na snazi od 1. siječnja 2014. kojim je ukinuto pravo na pomoć za uzdržavanje i umjesto toga uvedeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, a unesene su izmjene i u vezi s drugim pravima iz socijalne skrbi.

Osim zajamčene minimalne naknade, u nastavku se objašnjavaju i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja i njegovatelja te naknada do zaposlenja.

 

Zajamčena minimalna naknada

 

Članak 26. ZSS-a određuje da je zajamčena minimalna naknada pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Kućanstvo je zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo (čl. 4. st. 1. t. 4 ZSS). Osnovne životne potrebe su također navedene u zakonu: prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobnu upotrebu, potrebe koje proizlaze iz razvoja, odrastanja, odgoja i obrazovanja djece i mladeži te one koje proizlaze iz oštećenja zdravlja i invaliditeta djece s teškoćama u razvoju te odraslih osoba s invaliditetom.

 

Iznos zajamčene minimalne naknade izračunava se u propisanom postotku od osnovice koju svojom odlukom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. Budući da Vlada još nije donijela takvu odluku, primjenjuje se, prema podacima ministarstva nadležnog za socijalnu skrb (dalje u tekstu: Ministarstvo) jedinstvena osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu od 800 kuna. Za ostala prava iz socijalne skrbi (uključujući osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja i status roditelja njegovatelja i njegovatelja) osnovica iznosi 500 kuna prema podacima koji su bili objavljeni na stranici Ministarstva 29. studenog 2014. godine u 17 sati.

Tako za samca i samohranog roditelja, u skladu s čl. 30. st. 1 ZSS, iznosi 100% osnovice (800 kuna), za odraslog člana kućanstva 60% osnovice (480 kuna), a za dijete, koje je prema ZSS-u osoba do navršene 18 godine života, 40 % osnovice (320 kuna). Ako samac ili kućanstvo ostvaruju prihod, visina joj se smanjuje za iznos prosječnog mjesečnog prihoda samca ili kućanstva ostvarenog u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojemu je pokrenut postupak (čl. 30. st. 2). Na primjer ako je samac 2014. u ožujku ostvario dohodak od preprodaje poljoprivrednih namirnica od 500 kuna, u travnju te godine 600 kuna, a u svibnju iste 550 kuna, a u lipnju 2014., kad pokreće postupak za priznanje ovog prava, još uvijek obavlja tu djelatnost, stječe pravo na naknadu od 800 kuna umanjenu za 550 kuna, dakle, pripada mu 250 kuna zajamčene minimalne naknade. Ako je, pak, član kućanstva smješten u đački dom, taj se iznos uvećava za troškove smještaja u tom domu za vrijeme trajanja školske godine (čl. 30. st. 3).

            Važno je napomenuti da postoje i primanja koja su taksativno nabrojena u čl. 31. st. 1. ZSS-a koja se ne ubrajaju u prihode i nemaju utjecaja na iznos zajamčene minimalne naknade. Drugim riječima, ako korisnik ostvaruje neka primanja iz čl. 31. st. 1., ta okolnost neće utjecati na iznos zajamčene minimalne naknade. Ta primanja su:

1)      naknada za podmirenje troškova stanovanja koju odobrava jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb

2)      naknada za troškove ogrjeva koju odobrava jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb

3)      novčana naknada za tjelesno oštećenje

4)       ortopedski dodatak

5)       doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima iz mirovinskog osiguranja

6)      osobna invalidnina sukladno odredbama ovoga Zakona

7)      doplatak za djecu

8)      državna potpora za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, osim dohodovne potpore ostvarene prema posebnim propisima

9)       novčana naknada za životinje koje su usmrćene ili uginule prilikom provedbe naređenih mjera prema posebnom propisu o veterinarstvu

10)   stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje, a najdulje do 29. godine života

11)   naknada koju prima udomitelj za potrebe smještenog korisnika

12)   iznos novčanih sredstava koja fizičke osobe ostvare na osnovi donacija pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe

13)   iznos novčanih sredstava koje fizičke osobe ostvare na osnovi jednokratnih donacija pravnih i fizičkih osoba do iznosa od 5000,00 kuna godišnje

14)  iznos sredstava za saniranje posljedica elementarnih nepogoda

15)   iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih po osnovi privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb

16)   iznos sredstava za uzdržavanje za dijete ostvarenih sukladno posebnom propisu do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb

17)   nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja

18)  novčana pomoć i putni troškovi osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa

19)   novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Hrvatski zavod za zapošljavanje

20)   osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski doplatak, posebni dodatak, naknada za pripomoć u kući, jednokratna novčana pomoć, naknada troškova pogreba te naknada za pravo na besplatne udžbenike ako su ta prava ostvarena temeljem posebnog propisa kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji

21)   osobna invalidnina, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ortopedski doplatak, posebni doplatak, naknada za pripomoć u kući, naknada za pravo na besplatne udžbenike ostvarene temeljem posebnog propisa kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata

22)  novčani primitak za opremu novorođenog djeteta i primitak po osnovi potpora za novorođenče, odnosno potpora za opremu novorođenog djeteta koje isplaćuje ili daje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima te jedinice

23)   primitak ostvaren od dividende i novčana sredstva ostvarena prodajom dionica, a temeljem članstva u Fondu hrvatskih branitelja koji potječu po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.

 

 

Iznos se umanjuje kućanstvu i za udio njegovih članova koji nisu evidentirani pri nadležnoj službi za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, a ne radi se o nekom od slučajeva iz članka 24. st. 2. koji navode slučajeve kad se ne primjenjuje zakonska predmnjeva o tome da je osoba sposobna sebe uzdržavati (npr. trudnica i rodilja do šest mjeseci nakon poroda, dijete do navršene 15. godine života dok se redovito školuje).

Zajamčena minimalna naknada se umanjuje kućanstvu i za udio člana kućanstva koji je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju u svojstvu  primatelja uzdržavanja.

U svim navedenim slučajevima, zajamčena minimalna naknada ne može iznositi više od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj koja u 2014. iznosi 3017.61 kunu i odnosi se na plaće iz 2014. godine.

 

Da bi korisnik mogao steći ovo pravo, preduvjet je da nema sredstava za uzdržavanje u visini određenoj u čl. 30. st. 1 ZSS-a te da ih ne može ostvariti radom, primitkom od imovine niti od obveznika uzdržavanja, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti dati uzdržavanje (čl. 28. ZSS). Također, u skladu s čl. 29. ZSS neće imati pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ako je u mogućnosti osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi. Taj članak izričito navodi neke od načina na koje bi se moglo steći sredstva za uzdržavanje, a koji isključuju mogućnost stjecanja prava na minimalnu naknadu (npr. ako je samac ili član kućanstva vlasnik imovine koju bi mogao prodati ili koristiti bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva za vlastito uzdržavanje i uzdržavanje članova svog kućanstva do iznosa zajamčene minimalne naknade).

 Treba istaknuti da se ovo pravo ne može steći niti ako je beskućnik korisnik usluge smještaja, organiziranog stanovanja ili je na privremenom smještaju u prihvatilištu, a sva ova prava također uređuje ZSS (čl. 29. st. 2).

 

Rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida se:

-ako centar za socijalnu skrb praćenjem materijalnih i drugih prilika utvrdi da su one znatno povoljnije od onih koje se mogu osigurati na temelju prava na zajamčenu minimalnu naknadu te

-ako je samac ili član kućanstva dao u postupku priznanja ovog prava netočne ili nepotpune podatke o prihodu o kojima ovisi priznanje ili opseg tog prava ili nije omogućio uvid centru za socijalnu skrb u prihod i imovinu. U ovom drugom slučaju, rješenje se ukida od dana nastanka promijenjenih okolnosti, a korisnik nema pravo ponovno podnijeti zahtjev za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu šest mjeseci od ukidanja tog prava (čl. 37, st. 1., 5. i 6. ZSS.

Također, ovo pravo će prestati ili biti umanjeno i ako:

-radno sposobni ili djelomično radno sposobni samac ili član kućanstva odbije ponuđeni posao, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno otkaže ugovor o radu (čl. 39. st. 3)

-kad protekne dvije godine od trajanja tog prava u odnosu na radno sposobnog ili djelomično radno sposobnog samca ili člana kućanstva pri čemu te osobe nemaju pravo podnijeti novi zahtjev za priznanje ili njegovo uvećanje u sljedeća tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je pravo prestalo ili umanjeno (čl. 39. st. 1. i 2.).

-u drugim slučajevima određenim u čl. 37.-40. ZSS-a od kojih posebno treba spomenuti da se zajamčena minimalna naknada ukida samcu ili kućanstvu tek kad se samac ili radno sposobni član kućanstva, koji su korisnici ovog prava u neprekidnom trajanju najmanje godinu dana, zaposle nakon čega rade neprekidno najmanje tri mjeseca tijekom kojih prosječni prihod prelazi visinu priznatog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo. U prvom mjesecu od kad se zaposle im se neće umanjiti zajamčena minimalna naknada, u drugom mjesecu rada se taj iznos umanjuje za 25%, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.

 

Treba upozoriti da je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu jedan od razloga zbog kojih se neće priznati pravo na naknadu troškova za smještaj u učeničkom domu djetetu slabijeg imovinskog stanja koje je polaznik srednje škole koje određuje čl. 52. ZSS-a, ako je dijete član kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade.

S druge strane, priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu omogućuje i stjecanje prava na naknadu za troškove stanovanja iz čl. 41. ZSS-a, kao i za stjecanje prava na novčani iznos za pokriće troškova ogrjeva kućanstvu ili samcu koji se grije na drva prema čl. 43. ZSS-a.

 

Osobna invalidnina

 

Ovo pravo je regulirano čl. 54.-56. ZSS-a, a priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a svrha joj je zadovoljavanje životnih potreba te osobe za uključivanje u svakodnevni život zajednice

Što se smatra teškim invaliditetom i trajnom teškom promjenom u zdravstvenom stanju određuje Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 110/14, dalje :Pravilnik). Teški invaliditet su tjelesna, intelektualna, osjetilna ili mentalna oštećenja zbog kojih osoba ne može izvoditi aktivnosti primjerene njenoj životnoj dobi jer je potpuno ovisna o brizi druge osobe. Trajna promjena u zdravstvenom stanju postoji kada se zbog tih oštećenja ili rijetke ili maligne bolesti koje neposredno ugrožavaju život, suvremenim liječenjem i suvremenim rehabilitacijskim postupcima ne može postići poboljšanje u zdravstvenom stanju osobe, a pri utvrđivanju teške trajne promjene ocjenjuje se prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu te navedena mjerila (npr. nesposobnost samostalnog kretanja i uz ortopedska pomagala, korištenje respiratora, hranjenje putem sonde). Posljednja mjerila se uzimaju u obzir i pri utvrđivanju postojanja teškog invaliditeta. Prema tome, osobe kod kojih postoje navedene okolnosti mogu ostvariti pravo na osobnu invalidninu.

Osim teškog invaliditeta ili druge teške trajne promjene u zdravstvenom stanju, da bi se priznalo pravo na osobnu invalidninu prema odredbama ZSS-a, to pravo ne smije biti priznato prema posebnim propisima kao što su npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (NN 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13, 92/14) i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01,  103/03, 148/13). Ti zakoni propisuju posebne načine utvrđivanja stupnja tjelesnog oštećenja i drugačije iznose osobne invalidnine za ovlaštenike koji su navedeni u tim propisima.

Treba istaknuti da se ovo pravo ne može priznati niti osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu niti djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu bilo po odredbama ZSS-a ili posebnog propisa.

Također, ne može je ostvariti niti:

-osoba koja u vlasništvu ima drugi stan ili kuću, osim onih koje koristi za stanovanje, a koje može otuđiti ili iznajmiti i tako si osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu

-osobi koja je vlasnik poslovnog prostora kojeg ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

-dijete do godinu dana života

 

Mjesečni iznos osobne invalidnine za osobu koja ne ostvaruje vlastiti prihod je 250% osnovice (1250 kuna). Ako ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, izračunava se kao razlika između gore spomenutog iznosa i prosječnog prihoda ostvarenog u tri mjeseca koja prethode podnošenju zahtjeva, odnosno pokretanju postupka za utvrđivanje ovog prava po službenoj dužnosti. Na primjer, ako korisnik osobne invalidnine piše povremeno izvještaje za novine i u travnju 2014. od toga ostvari 500 kuna, svibnju 2014. 750 kuna i u srpnju 250 kuna prihoda, pripada mu pravo koje je razlika iznosa od 1250 kuna i iznosa od 500 kuna, to jest, ostvaruje osobnu invalidninu u visini od 750 kuna.

 

Nije propisan prestanak prava na osobnu invalidninu već njeno mirovanje dok se korisnik nalazi u pritvoru, istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora te ako boravi u inozemstvu neprekidno duže od dva mjeseca.

 

Doplatak za pomoć i njegu

 

Odredbe o pravu na doplatak za pomoć i njegu nalaze se u čl. 57.-62. ZSS-a.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu se priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama, uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, svlačenju i oblačenju, održavanju osobne higijene i obavljanju drugih životnih potreba.

Neće se priznati ovo pravo ako:

a)         osoba već ostvaruje pravo na osobnu invalidninu na temelju ZSS-a ili drugih propisa,

b)         joj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga ili u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi ili organizirano stanovanje

c)         djetetu do godine dana života te

d)        u drugim navedenim slučajevima kad se smatra da se toj osobi mogu pribaviti potrebna materijalna sredstva za ostvarenje svojih životnih potreba.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema ni dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, dalje: ZRRP). Djetetu za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koje također propisuje ZRRP, je moguće ostvariti pravo na doplatak i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ZSS-om.

Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu se iznimno može priznati i usluga pomoći u kući za zadovoljenje jedne od spomenutih potreba ako mu je ne mogu pružiti članovi obitelji.

 

Pravo na doplatak za pomoć i njegu se može priznati u punom ili smanjenom opsegu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu. Kad postoji prijeka potreba pomoći i njege u punom, a kad u smanjenom opsegu propisuje čl. 47. Pravilnika. Prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu postoji kad osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može, ni uz pomoć ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu i obavljati druge osnovne fiziološke potrebe. Prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u smanjenom opsegu postoji kad osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Prijeka potreba privremene pomoći i njege druge osobe, bilo u punom ili smanjenom opsegu postoji kada ta osoba zbog promjena u zdravstvenom stanju ne može sama ispunjavati neku od spomenutih potreba.

Visina ovog doplatka u punom iznosu je 100% osnovice koju utvrđuje Vlada (500 kuna), a u smanjenom iznosu 70% osnovice (350 kuna).

 

Određeno je da pravo na doplatak za pomoć i njegu miruje za vrijeme koje korisnik provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana.

 

Status roditelja njegovatelja i status njegovatelja

 

Na temelju čl. 63. ZSS, status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom ako je dijete uz to:

-potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je za održavanje života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko tehničkih zahvata za koju je roditelj osposobljen prema preporuci liječnika

-u potpunosti je nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala

-ima više vrsta teških tjelesnih, mentalnih, osjetilnih i intelektualnih oštećenja koje ga čine potpuno ovisnim o pomoći druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Pravilnik navodi samo primjere nekih vrsta specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata. Što se prema Pravilniku smatra teškim invaliditetom je već spomenuto u ovom tekstu kod dijela o pravu na osobnu invalidninu.

Ako u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom, status roditelja njegovatelja mogu steći oba roditelja.

Status roditelja njegovatelja mogu steći i druge osobe u slučaju da dijete živi u jednoroditeljskoj obitelji ili da mu roditelj nije u mogućnosti pružiti njegu ili o njemu ne brine, a pod pretpostavkama iz čl. 64. ZSS.

Ovo se pravo ne može priznati ako je djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom priznata usluga smještaja, organiziranog stanovanja, poludnevnog ili cjelodnevnog boravka u skladu sa ZSS-om. Neće se priznati ni u određenim slučajevima kad roditelj koristi prava na vremenske potpore radi brige o djetetu iz ZRRP-a.

Status roditelja njegovatelja i njegovatelja se ne priznaje niti ako dijete s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom boravi u predškolskoj, obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga osim ako mu roditelj tijekom boravka kod njih pruža usluge pomoći i njege.

 

Roditelj njegovatelj ima pravo na naknadu u visini pet osnovica (2500 kuna) i prava za vrijeme nezaposlenosti, iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja koja pripadaju zaposlenoj osobi prema drugim propisima. On može koristiti i odmor u trajanju od četiri tjedna tijekom kalendarske godine. Za vrijeme odmora i za vrijeme privremene nesposobnost za prižanje njege koja je nastupila zbog bolesti, u kojim slučajevima ne obavlja poslove njegovatelja također ima pravo na ovu naknadu ako je djetetu osiguran privremeni smještaj. Isto vrijedi i u slučaju da je dijete na bolničkom liječenju najduže dva mjeseca.

 

Ovo pravo može biti priznato roditelju njegovatelju najduže dok ne navrši 65 godina života, osim ako djetetu ne može pružiti pomoć i njegu neka od drugih osoba koja može steći ovo pravo prema odredbama ZSS-a.

Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje kada dijete ili korisnik ovog prava umru te ako korisnik:

-sam postavi zahtjev za prestanak prava

-nije u mogućnosti pružati njegu zbog svog psihofizičkog stanja

-neopravdano ne obavlja poslove njegovatelja

-se nalazi u pritvoru, istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne zatvora dulje od 2 mjeseca

-navrši 65 godina, osim ako djetetu ne može pružati njegu netko od ostalih potencijalnih ovlaštenika (čl. 70. ZSS).

Naknada do zaposlenja

 

Pravo na naknadu do zaposlenja priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom kojima je utvrđena neka od četiri vrste oštećenja prema odredbama Pravilnika i to najranije s navršenih 15 godina života. Pri tome ta osoba mora biti evidentirana pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i imati utvrđenu privremenu nezapošljivost.

Neće moći ostvariti pravo na naknadu do zaposlenja osoba koja naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruje prema drugim propisima. Tako, u skladu sa čl. 37 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 153/13, dalje: ZPZ) nezaposlena osoba stječe pravo na naknadu ako u trenutku prestanka rada ili obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Što se smatra vremenom provedenim na radu dalje pojašnjava čl. 37. st. 2. ZPZ-a. Dakle, onome tko ostvaruje pravo na naknadu u skladu s čl. 37. ZPZ-a, ne može ostvariti pravo na naknadu do zaposlenja prema ZSS-u.

Ne može se ostvariti niti kada je korisniku utvrđena potpuna radna nesposobnost u skladu sa ZSS-om i Pravilnikom, dakle zbog određenih tjelesnih, intelektualnih, osjetilnih ili mentalnih oštećenja koje je čine nesposobnom osigurati sredstva za osnovne životne potrebe.

 

Naknada do zaposlenja se isplaćuje u iznosu od 70% od osnovice (350 kuna).

 

Ovo pravo se ukida danom zaposlenja korisnika, a može se ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i ako ga ne ostvaruje prema drugim propisima.

 

Korisnik naknade do zaposlenja nema istodobno pravo na doplatak za pomoć i njegu prema ZSS-u.

Nadležnost i postupak za priznavanje prava iz socijalne skrbi

Treba istaknuti da se smatra da je pravo stečeno, u slučaju da bude odobreno, od dana pokretanja postupka za priznavanje prava, bilo na zahtjev korisnika prava, drugih ovlaštenika ili kad to centar za socijalnu skrb čini po službenoj dužnosti.

 

Nadležan za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, naknadu do zaposlenja, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja te za socijalne usluge, uključujući uslugu smještaja je centar za socijalnu skrb prebivališta stranke, a ako ga nema onda boravišta stranke (čl. 100 ZSS). Ako stranka nema prebivalište niti boravište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan centar strankinog posljednjeg prebivališta ili boravišta. Ako se mjesna nadležnost ne može odrediti  ni na jedan od tih načina, nadležan je centar na području kojeg je nastala potreba za ostvarenje pojedinog prava. Za djecu je nadležnost propisana prvenstveno prema prebivalištu roditelja, odnosno boravištu roditelja. Ako roditelji odvojeno žive, nadležan je centar prebivališta odnosno boravišta roditelja s kojim djete živi prema odluci suda, a ako ona nije donesena mjesta prebivališta, to jest, boravišta roditelja s kojim djete pretežno boravi. Ako je dijete roditelja koji žive odvojeno, a kojima je oduzeto pravo da žive s djetetom i odgajaju ga, povjereno na čuvanje i odgoj drugoj osobi ili domu socijalne skrbi, nadležnost se određuje prema prebivalištu odnosno boravištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri izvršava ostale sadržaje roditeljske skrbi.

U slučaju da dođe do sukoba nadležnosti, o nadležnosti se mora hitno odlučiti, a centar pred kojim je pokrenut postupak mora poduzeti radnje koje ne trpe odgodu bez obzira je li nadležan. Hitnost postupka za utvrđivanje prava iz socijalne skrbi ogleda se i u tome što je centar dužan donijeti rješenje u roku od 15 dana od njegova pokretanja ako nije potrebno provoditi posebni ispitni postupak (npr. vještačenje za utvrđivanje tjelesnog oštećenja prema odredbama Pravilnika), a ako se on provodi tada u roku 30 dana od pokretanja postupka. U iznimno žurnim slučajevima iz čl. 11. ZSS, može se donijeti usmeno rješenje i odrediti njegovo izvršenje bez odgode.

 

Osim po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, postupak se može pokrenuti i na zahtjev njenog bračnog supruga, punoljetnog djeteta, roditelja i skrbnika. Po službenoj dužnosti ga može pokrenuti centar i na temelju obavijesti članova obitelji ili drugih navedenih osoba i tijela.

 

Korisnik koji namjerava ostvariti prava iz socijalne skrbi dužan je dati podatke o svojim prihodima i imovini, a za istinitost tih podataka odgovara kazneno i materijalno. Korisniku kojemu je priznato pravo je dužan centru za socijalnu skrb prijaviti promjenu koja utječe na daljnje postojanje ili opseg prava odmah, a najkasnije 8 dana od njenog nastanka.

 

Protiv rješenja centra kojim je odlučeno o nekom od prava iz socijalne skrbi, može se izjaviti Žalba ministarstvu, ali ona ne odgađa njegovo izvršenje.

 

Završne napomene

 

Općenito, prava iz socijalne skrbi se ne priznaju ako bi osoba mogla svojim radom, na temelju prava iz posebnih propisa, od svoje imovine te iz drugih izvora osigurati uzdržavanje u mjeri dovoljnoj za ostvarenje osnovnih životnih potreba.

Treba imati na umu i da se priznavanjem nekih od spomenutih prava gubi pravo na ostvarivanje nekih drugih prava iz socijalne skrbi.

 

Drupal theme by Kiwi Themes.