Prava radnika u postupku predstečajne nagodbe

Objavljeno 2. November 2015 - 10:36

Postupak predstečajne nagodbe podrazumjeva postupak u kojem se ponovno želi uspostaviti likvidnost i solventnost dužnika. U našem pravnom sustavu materija predstečajne nagodbe regulirana je odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 71/15, 78/15, u nastavku ZFPPN ), te Stečajnim zakonom (NN 71/15, u nastavku SZ) . Postupak prijedlogom pokreće dužnik (pravna osoba, obrtnik i trgovac pojedinac) koji je sukladno odredbama zakona postao nelikvidan i/ili insolventan ili  vjerovnik uz prethodnu suglasnost dužnika. Podaci vezani uz postupak javno su dosupni na službenim stranicma FINA-e. Svrha postupka je omogućiti nelikvidnom i/ili insolventom dužniku financijsko restrukturiranje temeljem kojeg će ponovno postati likvidan i solventan, a vjerovnicima povoljnije uvjete namirenja tražbina od onih koje bi imali u stečajnom postupku. Slično kao i u stečajnom postupku, vjerovnici su dužni prijaviti svoje tražbine nakon što je postupak predstečajne nagodbe pokrenut. No za razliku od stečajnog postupka, postupak predstečajne nagodbe predviđa određene specifičnosti za tražbine radnika i prijašnjih radnika sa osnove radnih odnosa. Preustroj i racionalizacija poslovanja kod poslodavca koji zapošljava veći broj radnika često podrazumjeva davanje poslovno uvjetovanih otkaza određenom broju radnika kao kolektivnom višku. Uzimajući u obzir tešku financijsku okolnost koja prethodi postupku i koja je u konačnici uvjetuje pokretanja postupka predstečajne nagodbe, poslodavac nerijetko plaće isplaćuje sa zakašnjenjem, u manjem iznosu od predviđenog, a u određenim situacijama one u potpunosti izostanu. Pitanje koje se u tom slučaju  postavlja je kako radnik može doći do neisplaćenih plaća ili preostalog dijela plaće ukoliko je ona isplaćena u manjem iznosu?

Prema odbredbama ZFPPN- a, poduzetnik (dužnik) u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za poslovanje. Nužnim plaćanjima se, između ostalog, smatraju i „prioritetne tražbine“, odnosno tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe (u bruto iznosu), otpremnine do iznosa propisanog zakonom ili kolektivnim ugovorom te tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Nužnim plaćanjima se ujedno navode i plaće radnika nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Specifičnost navedenih tražbina u odnosu na tražbine ostalih dužnikovih vjerovnika je ta da se one ne prijavljuju u postupku predstečajne nagodbe. Prilikom podnošenja prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, dužnik/poslodavac mora dati izjavu da sklapanje i postupak predstečajne nagodbe neće utjecati na prioritetne tražbine, te tražbine plaća aktualnih radnika. Na temelju iznesenog može se uvidjeti da zakonodavac ne postavlja prepreku u isplati navedenih tražbina koje se kategoriziraju kao nužne za poslovanje. Stvarnost je često takva da unatoč tome poslodavac u postupku predstečajne nagodbe navedene tražbine ne podmiruje. Koja prava radnik i prijašnji radnik ima u tom slučaju?   

Radnik odnosno prijašnji radnik može podnjeti prijedlog ovrhe temeljem obračuna plaće. Po odredbama Zakona o radu (NN, 93/14, u nastavku. ZOR) poslodavac je dužan dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine. Takav obračun ima svojstvo ovršne isprave, te se temeljem njega može podnjeti prijedlog ovrhe. No prema odredbama SZ-a od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja protiv dužnika. Navedeni postupci koji su u tijeku prekidaju se danom otvaranja predstečajnoga postupka. Načelno, svaki prijedlog ovrhe za neisplatu plaća i otpremnina i drugih prethodno navedenih tražbina, bio bi u tom slučaju odbačen. Radniku i prijašnjem radniku u tom slučaju ne preostaje ništa drugo nego da pričeka ishod postupka, te da nakon objave sklopljene predstečajne nagodbe ili nakon izvršnosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe podnese prijedlog ovrhe, ako do sklapanja nagodbe ne dođe.  

Iznimno, u slučaju da je radnik već ranije pokrenuo pri FINA-i postupak prisilne naplate te da su sredstva na računu poslodavca, već zaplijenjena prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe, tada se uz odobrenje povjerenika predstečajne nagodbe (ili nagodbenog vijeća u skraćenom postupku) može izvršiti prijenos zaplijenjenih sredstava na račun imatelja prioritetne tražbine.

Zaključno, postupak predstečajne nagodbe u pitanju isplate tražbina radnika i prijašnjih radnika sa osnove radnih odnosa uređen je u korist poslodavca. Zakon ne postavalja dužniku/poslodavcu prepreke u isplati navedenih tražbina, ali isto tako mu ne postavlja obvezu koja se može prisilno izvršiti tijekom postupka. Poslodavac je u postupku predstečajne nagodbe i dalje obvezan poštivati sva prava radnika zajamčenih ZOR-om i posebnim zakonima, te radnici mogu poslodavca u svakom trenutku prijavtiti inspektoratu rada, ali za ostvarenje svojih prava putem suda ograničeni su trajanjem predstečajnog postupka. Inicijalno se ovako uređenje može učiniti nepoštenim za radnika, ali zakonodavac je navedene odredbe donio imajući u vidu dugoročni cilj. Ovršni i parnični postupci znatno bi otežali ionako tešku situaciju u kojoj se dužnik/poslodavac nalazi, te bi doveli u pitanje mogućnost sklapanja predstečajne nagodbe. Uzimajući u obzir interese svih sudionika, sam postupak predstečajne nagodbe je hitan, a informacije su javno dostupne. Svrha je uspostavljanje ponovne likvidnosti i solventnosti dužnika. Ukoliko se ono postigne i dužnik nastavi poslovati, to ujedno podrazumjeva lakšu i veću mogućnost u namirenju tražbina svih vjerovnika uključujući  radnike i prijašnje radnike. U stečajnom postupku ono je uvijek upitno i ograničeno imovinom stečajnog dužnika. 

Drupal theme by Kiwi Themes.