Praktični savjeti i prava beskućnika u krizi

Objavljeno 3. May 2020 - 13:06

Beskućnici su jedna od najranjivijih skupina našeg društva. Njihov ionako loš položaj još se više pogoršava u uvjetima kriza, kao što je trenutna epidemiološka kriza. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavilo je kako će se za vrijeme trajanja epidemije COVID-19 koristiti Plan zbrinjavanja beskućnika u Republici Hrvatskoj i Plan zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima za 2019/2020. Isto tako predloženo je da se organizacija rada pučkih kuhinje odvija na sljedeće načine:

1. Korisnicima koji mogu pripremati samostalno obroke preporuča se dostavljati ispred kućnih vrata namirnice za pripremu obroka kako bi mogli samostalno pripremati obrok (npr. radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade)
2. Korisnicima koji ne mogu samostalno pripremati obrok (zbog zdravstvenih razloga, visoke životne dobi ili neadekvatnih prostornih uvjeta) preporuča se da osobe pod posebnom zaštitom uz pridržavanje higijenskih mjera koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo dostavljaju pripremljeni obrok na kućnu adresu uz smanjenje fizičkih kontakata.
3. Korisnici koji tijekom dana ne prebivaju u stambenim prostorima (korisnici prenoćišta, beskućnici) prehranu konzumiraju u prostorima pučkih kuhinja uz pridržavanje higijenskih mjera, poštivanje standarada čišćenja prostora i drugim mjera koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo (poštivanje prostorne udaljenost, ograničen broj osoba koji istovremeno borave u prostoru i slično).

O broju beskućnika postoje oskudni podaci, odnosno samo podaci s kojima raspolažu prenoćišta i prihvatilišta. Procjene o broju beskućnika u Republici Hrvatskoj kreću se od 1.000 do 10.000, ovisno o definiranju pojma beskućnik. Prema procjeni Hrvatske mreže za beskućnike, postoji oko 2.000 apsolutnih beskućnika/ca - ljudi koji nemaju “krov nad glavom”, koji spavaju na otvorenom, u vozilima, napuštenim zgradama ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Više je od 10.000 relativnih beskućnika, osoba koje imaju fizički zaklon, ali im nisu osigurani osnovni standardi zdravlja i sigurnosti: adekvatna zaštita od elementarnih nepogoda, pristup pitkoj vodi i sanitarnom čvoru, osobna sigurnost i pravo vlasništva.

Unatoč tome što na prostoru Republike Hrvatske djeluje mnogo centara, prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike, nema dovoljno kapaciteta kako bi svi bili prihvaćeni.
Upravo zato Hrvatska mreža za beskućnike apelira na nadležna državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave te stožere civilne zaštite, kako je krajnje vrijeme da se ozbiljno pobrine za osobe koje borave na javnim mjestima, mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i životno su ugroženi u ovim vanrednim okolnostima. Navode kako aktivacijom Plana zbrinjavanja beskućnika u zimskim vremenskim uvjetima nije postignut dodatni angažman lokalnih zajednica kao ni angažman organizacija koje se navode u planu, već je kompletna problematika prebačena isključivo na organizacije koje već pružaju usluge i koje su, u okviru svojih skromnih financijskih, logističkih i prostornih mogućnosti, osigurali skrb za postojeće korisnike.

Prema mišljenju Hrvatske mreže za beskućnike prilikom aktivacije Plana neophodno je kontaktirati lokalne zajednice, te organizacije koje se navode u istom, a nisu stalni pružatelji usluga za beskućnike, jer veliki dio njih ne provodi planirane aktivnosti niti trenutno imaju mogućnost provoditi u ovim izvanrednim okolnostima. Naglašavaju i da gotovo niti jedan prostor nema mogućnost izolacije ili samoizolacije, jer nemaju dovoljno soba, sanitarnih čvorova te veće količine zaštitne opreme za korisnike i zaposlenike zato su njihove mjere zaštite podignute na visoku razinu.Važno je istaknuti kako su svi njihovi trenutni korisnici upravo iz visokorizičnih skupina (starije dobne skupine, kronična i teška oboljenja). Unatoč brojnim financijskim i materijalnim donacijama građana i tvrtka za pomoć zagrebačkim beskućnicima nakon potresa potrebe su i dalje velike, a trenutna epidemiološka situacija sve dodatno otežava.

“Zamjenica direktora Europske federacije nacionalnih udruga za rad s beskućnicima rekla je da su neki gradovi, poput Londona, Pariza, Praga, Barcelone, uveli pohvalne mjere smještanjem beskućnika u hotele, odmarališta i stanove rezervirane putem Airbnb-a. Tom pozitivnom nizu možemo dodati i Grad Karlovac koji je hitno osigurao jedan stan za beskućnike koji su prebivali na javnim mjestima i u objektima koji nisu mogli osigurati najosnovnije uvjete za boravak. Hrvatska mreža za beskućnike je u razgovoru s voditeljima Centra za beskućnike Karlovac doznala da će Grad Karlovac u slučaju potrebe organizirati još stanova za one koji borave na javnim mjestima i potpuno neadekvatnim prostorima. Iako u Hrvatskoj nisu zabilježeni bizarni slučajevi poput izricanja kazni zbog zadržavanja na javnim mjestima kao u Italiji ili organiziranja “skloništa“ za beskućnike na parkiralištima kao u Las Vegasu, pozitivnih primjera je malo.” *

* https://www.bilten.org/?p=31981

Drupal theme by Kiwi Themes.