Ovrha na temelju vjerodostojne isprave

Objavljeno 31. December 2016 - 10:48

Ovršni zakon (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, dalje: OZ) poznaje dva temelja za određivanje ovrhe, a to su ovršna i vjerodostojna isprava.

Vjerodostojne isprave na temelju kojih se može odrediti ovrha prema čl. 31. st.1. OZ-a su:

1. mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine,

2. javna isprava,

3. izvadak iz poslovnih knjiga,

4. po zakonu ovjerovljena privatna isprava,

5. isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

Računom se smatra i obračun kamata. Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze (čl. 31. st. 2. OZ-a). Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine te ako je označio dan njezine dospjelosti (čl. 31. st. 4. OZ-a).

SADRŽAJ PRIJEDLOGA ZA OVRHU

O prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odlučuju javni bilježnici (čl. 27. OZ-a).

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti (čl. 39. st. 1. OZ-a). Ovrhovoditelj može predložiti da se ovrha odredi na jednom ili više predmeta ovrhe. Također može predložiti i da se ovrha radi naplate određene tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe (čl. 280. OZ-a).

Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:

1. zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, i

2. prethodno navedeni ovršni zahtjev.

Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama (čl. 281. st.1. OZ-a). S druge strane, ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke (čl. 281. st. 2. OZ-a).

SADRŽAJ RJEŠENJA O OVRSI

U rješenju o ovrsi moraju biti naznačeni ovršna, odnosno vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe (čl. 41. st. 1. OZ-a).

Temeljem čl. 41. st. 2. OZ-a, rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud će:

1. naložiti ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima,

2. odrediti ovrhu radi prisilne naplate tražbine zajedno s odmjerenim i predvidivim troškovima,

3. odmjeriti nastale troškove,

4. posebno naznačiti predvidive troškove.

Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora sadržavati:

− upozorenje ovršeniku da prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen i koje su pravne posljedice podnošenja neobrazloženog prigovora,

− upozorenje ovršeniku da u slučaju namirenja tražbine u roku od 8, odnosno 3 dana, nije dužan namiriti predvidive troškove postupka, te

− upozorenje ovršeniku ako se provodi ovrha na novčanoj tražbini po računu na koji mu se uplaćuju primanja i naknade iz članka 172. OZ-a ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka 173. OZ-a, da je dužan o tome obavijestiti Financijsku agenciju.

Rješenje o ovrsi ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu te također  mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.

PRIGOVOR – PRAVNI LIJEK PROTIV RJEŠENJA O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE

Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka (čl. 57. st. 1. OZ-a). Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi (čl. 282. st. 1. OZ-a). Nakon podnošenja prigovora, javni bilježnik spis proslijeđuje nadležnom sudu radi donošenja odluke.

Prigovor se može podnijeti radi pobijanja rješenja o ovrsi u cijelosti, radi pobijanja samo u dijelu kojim je određena ovrha ili radi pobijanja u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu.

Ako se rješenje o ovrsi pobija prigovorom samo u dijelu kojim je određena ovrha, može se pobijati samo iz razloga zbog kojih se rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave može pobijati žalbom (žalbeni razlozi navedeni su u čl. 50. OZ-a). Ako ovršenik u podnesenom prigovoru ne pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nego samo predlaže odgodu ovrhe, takav prigovor smatrat će se prijedlogom za odgodu ovrhe (čl. 57. st. 4. OZ-a).

Također postoji i mogućnost žalbe nakon proteka roka iz žalbenih razloga navedenih u čl. 50. t.7., 9., 10. i 11. OZ-a, samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Takva žalba može se podnijeti sve do dovršetka ovršnog postupka.

Ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje. Ako to ne učini, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora. Prigovor protiv rješenja mora sadržavati razloge pobijanja. Ukoliko prigovor bude neobrazložen, sud će ga odbaciti kao nepotpun, bez pozivanja ovršenika da ga dopuni ili ispravi.

Drupal theme by Kiwi Themes.