Općenito o pravnim lijekovima protiv rješenja o ovrsi

Objavljeno 7. December 2015 - 16:28

Pravni lijekovi koje ovršenik može podnijeti protiv rješenja o ovrsi razlikuju se ovisno o tome da li je rješenje o ovrsi doneseno temeljem ovršne ili vjerodostojne isprave. Protiv rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave stranke (ovrhovoditelj i ovršenik) imaju pravo podnijeti žalbu zbog razloga navedenih u članku 50. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14). Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje o ovrsi. Žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe što ujedno znači da nije suspenzivna. Sud prvog stupnja može žalbu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rješenje o ovrsi preinačiti i ovršni zahtjev odbiti, ili ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti. Nakon što je prvostupanjski sud ocijenio žalbu, dostavlja ju drugostupanjskom sudu koji je o njoj dužan donijeti i otpremiti rješenje u roku od šezdeset dana od dana kada ju je zaprimio. Žalba izjavljena zbog posebnih razloga prijašnje navedenog članka Ovršnog zakona, dostavlja se ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj prizna postojanje navedenog žalbenog razloga, sud će obustaviti ovrhu. Međutim, osporavanje ovrhovoditelja na postojanje razloga navedenih u žalbi ili njegovo neočitovanje u roku od osam dana dovodi do postupka u kojem sud prvog stupnja, bez odgode, donosi rješenje kojim ovršenika u roku od daljnjih petnaest dana od pravomoćnosti tog rješenja upućuje na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Važno je napomenuti, da sama okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo, ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, sukladno 52. članku Ovršnog zakona.

 
Protiv rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dna, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je donio rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave. Sam prigovor kao pravni lijek je suspenzivan što znači odgodu provedbe ovrhe. Članak 58. Ovršnog zakona navodi kako je ovršenik dužan u prigovoru protiv rješenja odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje te također i same razloge njegovog pobijanja. Sud će odbaciti prigovor kao nepotpun bez pozivanja ovršenika na dopunu ili ispravak, ako je prigovor neobrazložen. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja će odrediti sam sud na temelju njegova sadržaja. Kada se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, postupak će se nastaviti kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave u kojem o prigovoru odlučuje vijeće prvostupanjskog suda.Pravni lijekovi koje ovršenik može podnijeti protiv rješenja o ovrsi razlikuju se ovisno o tome da li je rješenje o ovrsi doneseno temeljem ovršne ili vjerodostojne isprave. Protiv rješenja o ovrsi temeljem ovršne isprave stranke (ovrhovoditelj i ovršenik) imaju pravo podnijeti žalbu zbog razloga navedenih u članku 50. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14). Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje o ovrsi. Žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe što ujedno znači da nije suspenzivna. Sud prvog stupnja može žalbu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseno rješenje o ovrsi preinačiti i ovršni zahtjev odbiti, ili ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti. Nakon što je prvostupanjski sud ocijenio žalbu, dostavlja ju drugostupanjskom sudu koji je o njoj dužan donijeti i otpremiti rješenje u roku od šezdeset dana od dana kada ju je zaprimio. Žalba izjavljena zbog posebnih razloga prijašnje navedenog članka Ovršnog zakona, dostavlja se ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj prizna postojanje navedenog žalbenog razloga, sud će obustaviti ovrhu. Međutim, osporavanje ovrhovoditelja na postojanje razloga navedenih u žalbi ili njegovo neočitovanje u roku od osam dana dovodi do postupka u kojem sud prvog stupnja, bez odgode, donosi rješenje kojim ovršenika u roku od daljnjih petnaest dana od pravomoćnosti tog rješenja upućuje na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Važno je napomenuti, da sama okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da ju je pokrenuo, ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, sukladno 52. članku Ovršnog zakona.

 

Protiv rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dna, osim ako ne pobija samo odluku o troškovima postupka. Prigovor se podnosi javnom bilježniku koji je donio rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave. Sam prigovor kao pravni lijek je suspenzivan što znači odgodu provedbe ovrhe. Članak 58. Ovršnog zakona navodi kako je ovršenik dužan u prigovoru protiv rješenja odrediti u kojem dijelu pobija to rješenje te također i same razloge njegovog pobijanja. Sud će odbaciti prigovor kao nepotpun bez pozivanja ovršenika na dopunu ili ispravak, ako je prigovor neobrazložen. Ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja će odrediti sam sud na temelju njegova sadržaja. Kada se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, postupak će se nastaviti kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave u kojem o prigovoru odlučuje vijeće prvostupanjskog suda. 

Drupal theme by Kiwi Themes.