Obrana u kaznenom postupku – tzv. formalna obrana siromašnih okrivljenika i branitelj na teret proračunskih sredstava

Objavljeno 11. May 2016 - 15:01

Jedno od najvažnijih prava okrivljenika u kaznenom postupku je pravo okrivljenika da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. Međutim, ukoliko nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, pod uvjetima propisanim zakonom.

U kaznenom postupku obrana okrivljenika jedan je od ključnih elemenata koji omogućuju ostvarivanje načela pravičnog postupka koje traži da nitko nedužan ne bude osuđen, a da se počinitelju kaznenog djela izrekne kazna ili druga mjera uz uvjete koje predviđa zakon i na temelju zakonito provedenog postupka pred nadležnim sudom. Pravo na obranu jamče kako međunarodni ugovori tako i domaći pravni propisi pa tako Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), koja je na snazi i u RH, u svojem čl. 6. st. 3. nabraja jamstva okrivljenikove obrane:

·         pravo okrivljenika da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane

·         pravo braniti se sam ili uz branitelja po vlastitom izboru,

a ako nema dovoljno sredstava za platiti branitelja:

·          pravo na besplatnog branitelja,( kad to nalažu interesi pravde)

 kao i

·         pravo na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem i da s tim pravom mora biti upoznat.

 

Što je obrana? Koje su vrste obrane?

Obrana se definira kao skup procesnih radnji u kaznenom postupku koje poduzima okrivljenik sam ili uz pomoć branitelja s ciljem utvrđivanja činjenica u korist okrivljenika i primjene za okrivljenika povoljnih propisa kako bi se ishodila najpovoljnija sudska odluka. U slučaju kada se okrivljenik brani sam govorimo o materijalnoj obrani, dok formalna obrana označava obranu uz stručnu pomoć branitelja.

 

Tko je okrivljenik?

Okrivljenik je, u najširem smislu, osoba protiv koje se još ne vodi kazneni postupak, ali prema kojemu tijela kaznenog progona poduzimaju pojedine radnje i mjere koje prethode kaznenom postupku zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela, kao i osoba protiv koje se vodi kazneni postupak.

 

Tko je branitelj?

Branitelj je procesni pomoćnik okrivljenika koji svojim pravnim znanjem kao i svojim procesnim vještinama pomaže okrivljeniku u pronalaženju i utvrđivanju činjenica u njegovu korist, te primjeni propisa koji su za okrivljenika najpovoljniji kao i korištenju procesnih prava.

Okrivljenik ima pravo na branitelja prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima. Prilikom uhićenja ili poduzimanja druge radnje okrivljenik mora biti upoznat s pravom da uzme branitelja, koji može biti prisutan njegovom ispitivanju.

 

Formalna obrana okrivljenika, dakle, obrana uz stručnu pomoć branitelja, može biti:

·      Fakultativna formalna obrana,

·      Obvezna formalna obrana i

·      Tzv. formalna obrana siromašnih okrivljenika.

Kod fakultativne formalne obrane okrivljenik može izabrati hoće li uzeti branitelja ili neće, što znači da u takvim slučajevima okrivljenik ne mora imati branitelja, ali može ga uzeti u bilo kojoj fazi postupka ukoliko smatra da mu je potreban.

Ako se okrivljenik tomu izričito ne protivi, branitelja okrivljeniku mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, bračni ili izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, brat, sestra, posvojitelj, posvojenik, uzdržavatelj, uzdržanik, smještena osoba i udomitelj.

Slučajevi obvezne formalne obrane, tj. oni slučajevi u kojima okrivljenik mora imati branitelja te ako ga sam ne uzme, sud mu mora postaviti „branitelja po službenoj dužnosti“, nabrojani su u Zakonu o kaznenom postupku, a to su:

1.    ako je okrivljenik nijem, gluh, slijep, gluhosplijep ili nesposoban da se sam brani, tada mora branitelja imati od prvog ispititvanja do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka;

2.    ako se postupak vodi zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od dvanaest godina, od prvog ispitivanja ili dostave rješenja o provođenju istrage do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka, a za kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po izvanrednim pravnim lijekovima;

3.    od donošenja odluke kojom je protiv njega određen pritvor ili istražni zatvor;

4.    za vrijeme trajanja postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, ako mu je oduzeta sloboda ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u drugom predmetu;

5.    u virjeme dostave optužnice zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od deset godina ili teža do pravomoćnog okončanja postupka;

6.    od donošenja rješenja o suđenju u odsutnosti za vrijeme dok je odsutan;

7.    tijekom rasprave koja se održava u odsutnosti okrivljenika;

8.    ako je ostaso bez branitelja jer je rješenjem uskraćeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje;

9.    od donošenja rješenja o provođenju istrage u postupku prema okrivljeniku s duševnim smetnjama;

10.    tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o kazni i drugim mjerama te potpisivanja izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka;

11.    u drugim slučajevima koje propisuje Zakon.

Ovdje treba napomenuti kako razlikujemo pojmove „branitelj po službenoj dužnosti“, što označava branitelja kojega postavlja sud u slučaju kada se radi o obveznoj obrani, a okrivljenik sam nije uzeo branitelja, te „branitelj na teret proračunskih sredstava“ o kojemu se govori u nastavku.

Tzv. formalna obrana siromašnih okrivljenika

O ovom obliku obrane je riječ kada se udovoljava zahtjevu okrivljenika koji sam ne može snositi troškove obrane, a posebne okolnosti slučaja opravdavaju postavljanje branitelja u kaznenom postupku. Sukladno Zakonu o kaznenom postupku kojim je i normirana ova kategorija branitelja, proizlaze materijalni i formalni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni kako bi se udovoljilo zahtjevu okrivljenika za postavljanjem branitelja na teret proračunskih sredstava.

Formalni uvjeti su :

-           kada ne postoje uvjeti za obveznu obranu,

-           kada postoji zahtjev okrivljenika,

-           kada se podigne optužnica za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina

Materijalni uvjeti su :

-          da okrivljenik prema svome imovnom stanju ne može podmiriti troškove obrane,

-           ako postavljanje branitelja opravdavaju posebne okolnosti slučaja

O zahtjevu za postavljanjem branitelja na teret proračunskih sredstava odlučuje rješenjem sudac istrage, predsjednik vijeća ili sudac pojedinac. Okrivljenik se obavještava o postavljanju branitelja dostavom rješenja koje bi, osim podataka o osobi branitelja, moralo sadržavati i podatke o telefonskom broju i adresi branitelja koji su službeno prijavljeni kako bi u postupku okrivljenik mogao stupiti u kontakt s postavljenim braniteljem i u postupku djelotvorno koristiti njegovu stručnu pomoć, a sve u svrhu ostvarivanja prava na pravično suđenje kao temeljnim načelom kaznenog postupka.

Branitelj na teret proračunskih sredstava u postupcima prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela

Obrana u postupcima prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela regulirana je odredbama Zakona o sudovima za mladež, kojim je propisano da maloljetnik može imati branitelja:

- kad državni odvjetnik uvjetuje nepokretanje postupka prema maloljetniku uz ispunjenje određene obveze, (npr. da se ne približava ili ne uznemirava žrtvu, da popravi nanesenu štetu...)

a mora ga imati:

- već pri prvom ispitivanju ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora dulja od tri godine, a za ostala kaznena djela za koja je propisana blaža kazna - ako sudac za mladež ocijeni da je maloljetniku potreban branitelj pri čemu će mu branitelja po službenoj dužnosti postaviti sudac za mladež, ukoliko ga prije toga ne uzmu sam maloljetnik ili njegov zakonski zastupnik ili rođaci. Maloljetniku se siromaški branitelj može postaviti uz ispunjenje dva formalna uvjeta:

-          postavljanje siromaškog branitelja zahtjeva sam maloljetnik ili njegov zakonski zastupnik ili rođak,

-          da pritom ne postoje uvjeti za obveznu obranu

te uz ispunjenje jednog materijalnog uvjeta:

-          da maloljetnik prema svome imovnom stanju ne može sam snositi troškove obrane.

Osim navedenih mogućnosti, okrivljenik može dobiti besplatnu pravnu pomoć i temeljem Zakona o odvjetništvu. Naime, člankom 21. ZO – a, ustanovljena je dužnost Odvjetničke komore osigurati besplatno pružanje pravne pomoći određenim kategorijama osoba (žrtvama Domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama) u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore, pri čemu se besplatna pravna pomoć osigurava  imenovanjem punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu. Za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu potrebno je poslati poštom određenu dokumentaciju :

- vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti radi čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti presliku tužbe;

- fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju;

- fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju;

- fotokopiju domovnice;

- ukoliko se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta;

- ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje), te prilaže u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta.

Važno je napomenuti kako podnošenje molbe Hrvatskoj odvjetničkoj komori radi imenovanja punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu ne prekida protek rokova propisanih za podnošenje tužbi, ulaganje pravnih lijekova, odnosno drugih propisanih rokova.

Ispod teksta nalaze se verzije molbi za imenovanje punomoćnika za djecu i odrasle:

http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/molba_za_imenovanje_punomocnika_za_djecu-1.doc

http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/molba_za_imenovanje_punomocnika_za_odrasle.doc

 

 

Drupal theme by Kiwi Themes.