Novine Zakona o sudovima

Objavljeno 17. Veljače 2014 - 17:23

Novi Zakon o sudovima stupio je na snagu u ožujku 2013. godine. Zakon je donio značajne izmjene kaznenoprocesnog imuniteta sudaca. Kaznenoprocesni imunitet se definira kao subjektivno javno pravo određenih osoba da se protiv njih ne može pokrenuti kazneni postupak, niti on može biti pritvoren, bez odobrenja nadležnog tijela.

 

Upravo je zbog izmjene imuniteta Udruga hrvatskih sudaca podnijela  Ustavnom sudu prijedlog  za ocjenu ustavnosti. Naime prema starom Zakonu o sudovima suci su imali potpuni i apsolutni imunitet. Ali po novom ZS, takav imunitet zamjenjuje samo funkcionalni.Novi ZS uvodi i obvezu podnošenja izvješća o radu predsjednika Vrhovnog suda Hrvatskom Saboru. Sužen imunitet sudaca je posljedica pregovora s Europskom Unijom koja je inzistirala da suce štiti samo funkcionalni imunitet.

 

Stari Zakon o sudovima propisivao je da sudac nije smio biti pritvoren niti se protiv njega smio pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća ( Članak 8. st. 3. ZS, NN 150/05 i 16/07 ). Po novom zakonu sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren niti mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

 

Postoji jedna iznimka od ovog pravila. Sudac može biti pritvoren ili mu može biti određen istražni zatvor bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća ako je zatečen u činjenju kaznenog djela počinjenog u obavljanju sudačke dužnosti za koje je propisana kazna zatvora dulja od pet godina. U tom se slučaju obavještava  predsjednik Državnog sudbenog vijeća (članak 8. st. 3. novog ZS).  Uspoređujući ove odredbe, vidi se da po novom ZS-u suce štiti samo imunitet u obavljanju dužnosti.

 

Prijedlog za ocjenu ustavnosti odnosi se načl. 8. ZS jer, kako Udruga hrvatskih sudaca navodi, imunitet ne postoji zato da bi bio osobna privilegija već postoji stoga da bi suci mogli neovisno obnašati svoju dužnost. Po mišljenju sudaca diskutabilan je i čl. 8. st. 2. u kojem suce štiti imunitet za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke, osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Međutim ova odredba je u potpunosti istovjetna čl. 122. st. 2. Ustava. Iz toga se vidi da je novim zakonom je došlo do usuglašavanja zakona s Ustavom.

 

U prijedlogu se traži i brisanje čl. 45. ZS-a koji nameće obvezu predsjedniku Vrhovnog suda da jednom godišnje podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti Hrvatskom saboru jer smatra da se sudska vlast ovim izravno stavlja u podređeni položaj zakonodavnoj i ne postoji slučaj kad bi se zakonodavna vlast opravdavala sudbenoj. Isto tako, ne vide potrebu da predsjednik suda dostavlja godišnji raspored Ministarstvu pravosuđa  (čl. 10. st.2. ZS). Udruga hrvatski sudaca navodi dase radi o aktu o kojem odlučuju suci, na koji suci imaju pravo prigovora, i o kojem odlučuje predsjednik neposredno višeg suda. Suci se ne slažu ni s činjenicom da se sudac može imenovati za ministra pravosuđa, zamjenika ministra ili pomoćnika ministra u Ministarstvu pravosuđa ili na neku drugu dužnost u međunarodnim misijama ili organizacijama. Tvrde da je to u suprotnosti s Ustavom jer je takva odredba suprotna trodiobi vlasti i načelu neovisnosti, te odobrava sucima politički angažman što je nespojivo s njihovom sudačkom funkcijom.

 

Pitanje imuniteta sudaca veže se na načelo neovisnosti sudstva koje jamče mnogi međunarodni dokumenti.  Načelo je definirano i u Magni Carti sudaca kao zakonska, funkcionalna i financijska neovisnost koja mora biti zajamčena od strane državne vlasti, za društvo u cjelini, nacionalnim propisima najviše razine. Odgovornost za promicanje i zaštitu neovisnosti sudstva leži na sucima i državi. Načelo sudačke neovisnosti je demokratsko načelo i temeljno ljudsko pravo koje jamči i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Suci su javne osobe kojima je sudačka funkcija jedino zanimanje. Oni su u obavljanju svoje funkcije samostalni i neovisni. Neovisnost se očituje u osobnoj neovisnosti, kroz to da sudac mora imati osigurane uvjete za obavljanje svoje službe, kolektivnoj neovisnosti, da sudac može sudjelovati u poslovima sudske uprave, te interna neovisnost, da je sudac slobodan od vanjskih utjecaja.

 

Ne postoji niti jedan međunarodni dokument koji zahtjeva potpuni i apsolutni kaznenoprocesni imunitet za suce. Republika Hrvatska se novim ZS prilagodila zahtjevima Europske Komisije. Državno odvjetništvo bi trebalo spriječiti da se podižu netemeljene optužnice. Treba imati u vidu da započeti kazneni postupci ne znače i osudu pa ugled sudaca nije ugrožen. Ovim zaključcima se želi naglasiti da svi trebaju odgovarati za počinjena djela, uključujući i suce, te da se mijenjanjem modela ne narušava neovisnost sudstva.

 

Novi ZS u čl. 8. st. 3. navodi: „Za kaznena djela za koja se postupak pokreće po privatnoj tužbi, prijedlogu ili se radi o preuzimanju kaznenog progona od strane oštećenika, kazneni postupak protiv suca ne može se pokrenuti niti voditi bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.“ Ova odredba jamči sucima da će ih DSV i dalje štititi od neutemeljenih optužbi.Prema zaključcima Venecijanske komisije o institutu imuniteta sudaca, koji se mogu primijeniti i na Hrvatsku,  možemo tvrditi  da se sužavanjem imuniteta sucima stavlja imperativ na odgovornost za počinjena kaznena djela. Ipak ne postoji univerzalna praksa oko ovog pitanja.

 

 

 

Drupal theme by Kiwi Themes.