Novine Kaznenog zakona: neisplata plaće i ''mobbing'' kao kaznena djela

Objavljeno 17. November 2011 - 20:11

Hrvatski sabor 21.10.2011. jednoglasno je donio Kazneni zakon koji donosi brojne novine, osobito vezane uz gospodarska kaznena djela. Po novom kaznenom zakonu neisplata plaće, jednako kao i neisplata dijela plaće, smatrat će se kaznenim djelom za koje je u čl. 132. predviđena zatvorska kazna, osim akoje do neisplate došlo zbog razloga koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Zlostavljanje na radnom mjestu iz čl. 133. (mobbing), koje je danas sve učestalija pojava, ubuduće će se također kažnjavati zatvorskom kaznom.

Novi zakon počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013., a ne od datuma ulaska u Europsku uniju (1. srpnja) kako je bilo ranije predlagano.

 

Za početak, pod plaćom ovdje podrazumijevamo osnovnu plaću i sva druga davanja koja radnik prima na temelju svog rada, u bruto iznosu što se odnosi i na doprinose iz plaće i na plaću.

U konačnom prijedlogu Kaznenog zakona postrožena je kazna za neisplatu plaće, što je Sabor na kraju i prihvatio. U novom zakonu stoji da će se općenito kažnjavati poslodavci koji ne isplate plaću radnicima ili ne isplate dio plaće i to sa tri godine zatvora.

Jednaka kazna primijenit će se i na poslodavca koji daje netočne podatke za određivanje plaće, ili ih ne daje uopće te time ne isplaćuje plaću, ili je isplaćuje tek djelomično, čime se zapravo inkriminira rad na crno.

Ukoliko se ispostavi da poslodavac nije imao namjeru neisplate plaće, a više ne može raspolagati financijskim sredstvima na svom računu ili ona nedostaju (bez njegove krivnje) neće ga se moći smatrati krivim za kazneno djelo neisplate plaće. S druge strane, ukoliko poslodavac-počinitelj ovog kaznenog djela naknadno isplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne. To mora učiniti do donošenja pravomoćne presude.

Kao potpuno novo kazneno djelo novi Kazneni zakon donosi zlostavljanje na radnom mjestu. Iako prekršaj sličnog sadržaja već postoji u Zakonu o diskriminaciji, osim što se on kažnjava novčanom kaznom, razlika je i u tome što se kazneno djelo ''mobbinga'' ne mora nužno temeljiti na diskriminacijskim osnovama.                                                                                           

Ukoliko vas netko na radnom mjestu vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili uznemirava na neki drugi način te time naruši vaše zdravlje ili povrijedi neko pravo, prijeti mu kazna od dvije godine zatvora, ali ste sami dužni podnijeti prijedlog za progon. Iako je iz konačnog prijedloga Kaznenog zakona izostavljena napomena kako se mora raditi o ponavljanom i ustrajnom ponašanju zlostavljača, iz same odredbe novog zakona vidljivo je kako se podrazumijeva dugotrajnije zlostavljanje jer sam pojam zlostavljanja upućuje na vremensko trajanje, a ne jednokratni napad. Nažalost, mnogi iz iskustva znaju kako zlostavljač ne staje kod samo jednog vrijeđanja ili povrede prava, već se ono kontinuirano ponavlja.

Neki od tipičnih primjera zlostavljanja na poslu kreću se u rasponu od ignoriranja (kao da osoba ne postoji),stalnog upadanja u riječ, isključivanja iz društvenog života na poslu, do težih povreda u smislu ismijavanja, klevete pa sve do seksualnog napastovanja i fizičkog zlostavljanja. Žrtva primjerice dobiva samo besmislena zaduženja i radne obveze koje su ispod njene profesionalne kvalifikacijske razine ili joj se daju zadaci koje ne može riješiti ili kontinuirano dobiva nova zaduženja, pri čemu je izložena stalnoj kritici. Zlostavljači mogu ismijavati način govora, hoda, odijevanja, čak i privatni život žrtve te širiti neprovjerene glasine. U konačnici, ''mobbing'' može eskalirati do razine seksualnog i fizičkog nasilja.  

Ukoliko su vam povrijeđena prava u vezi s odredbama o neisplati plaće i ''mobbingu'', obratite se Državnom inspektoratu, točnije inspektoru rada za radne odnose Državnog inspektorata, koji će po vašoj prijavi provesti inspekcijski nadzor. Prijava je moguća i putem web stranice   http://www.inspektorat.hr/. Također preporučujemo podnošenje kaznene prijave policiji ili Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Zlostavljanje na radnom mjestu možete prijaviti iosobi koja vam je izravno nadređena ukoliko i sama nije zlostavljač, a možete obavijestiti i kadrovsku službu ili upravu poduzeća te se obratiti Odboru zaštite na radu, ukoliko postoji u poduzeću ili ustanovi u kojoj radite. Ako je nužno, obratite se i liječniku medicine rada s kojim vaš poslodavac ima ugovor o pružanju usluga specifične zdravstvene zaštite, ili pak svom izabranom liječniku opće odnosno obiteljske medicine. Naposljetku, na raspolaganju su vam iudruge za zaštitu i pomoć žrtvama ''mobbinga'', a jedna od njih je i Udruga Mobbing.Za dodatne savjete i informacije u vezi zlostavljanja na radnom mjestu posjetite web stranicu udruge na adresi http://www.mobbing.hr.

Drupal theme by Kiwi Themes.