Novine i aktualna pitanja iz radnih odnosa -2017.

Objavljeno 28. Ožujak 2017 - 19:19

Pravna klinika je 2. ožujka 2017. u Sheraton Zagreb Hotelu sudjelovala na savjetovanju koji je za Inženjerski biro d.d. organizirala voditeljica Jasminka Hercigonja, dipl. iur. Tema savjetovanja bila je Novine i aktualna pitanja iz radnih odnosa, a predstavljen je i Pravni portal Inženjerskog biroa d.d.,od strane njegovog glavnog urednika, Krešimira Debana.Korisnik potonjeg odnedavno je iPravna klinika pa je portal Ingbiroujedno postao korisno sredstvo kliničarima pri pružanju pravne pomoći, jer osim pročišćenih tekstova zakona nudi i bazu sudske prakse te članke objavljene u Hrvatskoj pravnoj reviji. Samoj temi savjetovanja, Novine i aktualna pitanja iz radnih odnosa, pristupilo se iz različitih perspektiva. Pa je tako način primjene pojedinih odredaba Zakona o obveznim odnosima u radnim odnosima prikazao Darko Milković, dipl. iur., sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, mr. sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu je izložilaaktualnu sudsku praksu u odnosu na otkaz ugovora o radu zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) i smanjenja radne sposobnosti,Ilija Tadić, dipl. iur., ravnatelj Inspektorata rada prikazao je nove prakse u postupanju inspektora rada, a dr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica, HZ RiF, Zagreb, je predstavila novi tretman primitaka članova uprave trgovačkih društava i izvršnih direktora prema novim poreznim propisima.Na predavanju smo dobili primjerak zbornika radova NOVINE I AKTUALNA PITANJA IZ RADNIH ODNOSA - 2017., u izdanju Inženjerskog biroa d.d., koji sadrži sve autorske radovenavedenih predavača, uz pregled novih propisa iz područja radnog i socijalnog zakonodavstva te prezentacije autora na CD-u. Zbornik se nalazi u malenoj knjižnici Pravne klinike. S obzirom na to da je tema primjene Zakona o obveznim odnosima na radne odnose često dolazi do izražaja u Pravnoj klinici te je izuzetno korisna za pravnu pomoć koja izvire iz Grupe za zaštitu prava radnika, ona će biti tema bloga. Kao izvor ću koristiti spomenuti Zbornik i bilješke sa savjetovanja. Uvod Radni odnos se zasniva ugovorom o radu (čl.10. st.4. Zakona o radu; dalje: ZR). Time ugovor o radu postaje, uz sam Zakon o radu, jedan od glavnih pravnih izvora koji uređuju nastali radni odnos. S obzirom na to da je sklapanje ugovora sama jezgra obveznog prava, tako i sklapanje ugovora o radu nužno radnom odnosu donosi karakteristike ugovornog odnosa. Isto tako, u čl. 8. st 4. ZR propisano je da se na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ZR ili drugim zakonom, primjenjuju, u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava. U narednim rečenicama navest ću primjere kada bi odredbe ZOO-a mogle interferirati u reguliranje sklapanja ugovora o radu, reguliranje njegove valjanosti, sadržaja te njegovaprestanka. Sklapanjeugovora o radu i njegov sadržaj S obzirom a činjenicu daradni odnos nastaje izrazito građanskopravnom gestom dobrovoljnog sklapanja ugovora, prije svih drugih svakako predstoji primjena čl. 247. Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO): ugovor (o radu) je sklopljen kad su se ugovorne strane (poslodavac i radnik) suglasile o bitnim sastojcima ugovora.O kojim se to bitnim sastojcima moraju radnik i poslodavac suglasiti?ZR izrijekom propisuje (čl. 15.) što ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, mora sadržavati. Ti podatci su objektivno bitni sastojci ugovora koji su nužni za nastanak ugovora o radu. U tom smislu ZR određuje da ugovor o radu, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radumora sadržavati uglavke o: strankama te njihovu prebivalištu; odnosno sjedištu, mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima;nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova;danu početka rada;očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme;trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora;otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova;osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo, trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Dobro je pritom napomenuti, da je s čl. 248. st.2 ZOO-a propisano da su odredbe propisa kojim se, djelomično ili u cijelosti, uređuje sadržaj ugovora sastavni dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredaba koje nisu u skladu s njima.I sudska se praksa kod sklapanja ugovora o radu često poziva na osnovna načela obveznog prava; primjerice na načelo savjesnosti i poštenja, na dužnost sudionika ugovornog odnosa ispunjavati svoje obveze (Vrhovni sud, Revr-182/08 od 22.10.2008.) ili zabranu zlouporabe prava (Vrhovni sud, Revr 597/09-2, od 22.10.2009.). Izmjena ugovora o radu Budući da ugovor o radu nastaje suglasnošću volja poslodavca i radnika, niti jedan od njih ne može izmijeniti sadržaj ugovora jednostrano (osim u slučaju otkaza uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu). Ugovor o radu može se mijenjati sklapanjem novog ugovora o radu, dodatkom (aneksom), konkludentnim radnjama (primjerice kad poslodavac radniku umjesto ugovorene plaće, isplaćuje veću plaću, a radnik bez izričitog pisanog ili usmenog očitovanja na to pristane), otkazom uz ponudu izmijenjenog ugovora o radu ili izmjenom nekog od izvora radnog prava koji je uređivao sadržaj ugovora o radu. U novom je ugovoru dobro navesti da se njegovim sklapanjem izvan snage stavlja dosadašnji ugovor, a ako se sklapa aneks, poželjno je naznačiti od kada se on primjenjuje. Utvrđivanje spornih elemenata ugovora o radu   Kada ugovorom o radu nije određen niti odrediv rok trajanja ugovora, smatra se da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (čl. 11. st. 3. ZR). Ako dođe do spora u pogledu određenosti trajanja ugovora, a ugovor je sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, prema čl. 32. st 1. ZOO nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane. Stoga, ukoliko je poslodavac pripremio i predložio tekst ugovora, utoliko se nejasne odredbe o određenosti trajanja ugovora tumače u korist radnika, a to znači da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme.Isto tako, kada u ugovoru o radu nisu u potpunosti određene odredbe o plaći, ugovor o radu nije zbog te manjkavosti ništetan, jer se i u tom slučaju plaća može odrediti na jedan od način u odredbi čl. 90. ZR-a (plaća utvrđena propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu). Pritom se sudovi služe i odredbom ZOO-a koja opisuje kada je činidba odrediva (čl. 272. st. 2. ZOO, Vrhovni sud, Revr 671/2007.-2 od 28.11.2007.).S druge strane promjena mjesta rada, a da ona nije predviđena ugovorom o radu, smatra se neodređenom, ali i neodredivom obvezom. Valjanost ugovora o radu Kao i svaki drugi ugovor, tako i stranke ugovora o radu mogu u sudskom postupku osporavati njegovu valjanost (primjerice zbog mana volje pri njegovu sklapanju ili isticati njegovu ništetnost). Potrebno je naglasiti da pritom nije riječ o zahtjevu za sudsku zaštitu prava prema čl. 133. st 2. ZR (kojemu je preduvjet prethodno obraćanje poslodavcu s istim zahtjevom u zakonskom roku), već o zahtjevu koji proizlazi iz ZOO. Računanje rokova Budući da ZR ne uređuje računanje rokova, a postoji odredba kojom ZR upućuje na supsidijarnu primjenu ZOO-a, na računanje rokova u radnim odnosima primjenjuju se odredbe ZOO-a. Pa tako, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa, a završava se istekom posljednjeg dana roka (čl. 300. st 1. ZOO). Rok određen u tjednima, mjesecima ili godinama završava se onoga dana koji se po imenu i broju podudara s danom nastanka događaja od kojega rok počinje teći, a ako takva dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan toga mjeseca (za njih ne vrijedi pravilo da rok počinje teći prvog dana poslije događaja od kojeg se rok računa) (čl. 300. st. 2. ZOO). Ako posljednji dan roka pada u dan kad je zakonom određeno da se ne radi, kao posljednji dan roka računa se sljedeći radni dan (čl. 300. st 3 ZOO). Posljednju odredbu treba primjenjivati imajući na umu da sadašnji ZR, za razliku od prošlog, ne definira nedjelju kao neradni dan.  Primjena odredaba ZOO-a kod prestanka ugovora o radu  Prestanak ugovora o radu normiran je prisilnim odredbama.Radi zaštite radnika kao slabije ugovorne strane, taksativno je propisano osam načina prestanka ugovora o radu: smrt radnika, smrt poslodavca fizičke osobe ili prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra u skladu s posebnim propisima, istek vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža(osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore), sporazumom radnika i poslodavca, dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad, otkazom, odlukom nadležnog suda (čl. 112. ZR). Iako je riječ o odredbama koje, uz pokoju životnu činjenicu, normiraju materiju isključivo radnog prava, odredbe ZOO-a primjenjivat će se na prestanak ugovora o radu na temelju sporazuma radnika i poslodavca jer je to pravni posao građanskog prava. Člankom 113. ZR-a propisano je samo da taj sporazum mora biti u pisanom obliku, iz čega proizlazi da je stroži odnos prema formi sporazuma o prestanku ugovora o radu nego o formi samog ugovora o radu. Naime, prema čl. 14. st 2. propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora (iz toga proizlazi neformalnost ugovora o radu). Poslodavac i radnik mogu zaključiti sporazum o prestanku ugovora o radu i u slučaju kad je poslodavac donio odluku o otkazu (a radni odnos po njoj još nije prestao) pa će u tom slučaju temelj za prestanak ugovora o radu biti sporazum stranaka. Ako sporazumom o prestanku ugovora o radu odluka o otkazu ugovora o radu nije izrijekom stavljena izvan snage, prema pravnom shvaćanju sudske prakse smatra se da je poslodavac tu odluku prešutno stavio izvan snage (Vrhovni sud, Rev-2876/98 od 27.6.2002.).  Zaključak  I tako ZOO svojom, i ne tako nevidljivom rukom, djeluje i na području radnog prava, od sklapanja ugovora o radu do sporazumijevanja o njegovu prestanku. Uvijek supsidijarno i uvijek pozdravljajući građanskopravnu prirodu ugovora o radu. Međutim, u jednom aspektu ZR, bez ikakve rezerve supsidijarnosti pušta ZOO na mala vrata na svoje područje.Riječ je o članku 111. ZR-a, prema kojem je poslodavac je dužan radniku naknaditi, po općim propisima obveznog prava, štetu koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, ali i koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. U tom slučaju odštetni zahtjev radnika beskompromisno sluša ZOO; ZOO u tom slučaju nije rezervni igrač.

Drupal theme by Kiwi Themes.