(Ne)mogućnost izravne naplate ovršne isprave putem Financijske agencije i sadržaj prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave

Objavljeno 29. August 2017 - 19:10

a) (Ne)mogućnost izravne naplate ovršne isprave putem Financijske agencijeAko ovrhovoditelj izravno zatraži od Financijske agencije (dalje: FINA) da na temelju ovršne odluke domaćeg suda koja glasi na ispunjenje određene novčane tražbine i koja ima potvrdu o ovršnosti, provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu (dalje: Zahtjev), FINA će postupiti kao u povodu nepravomoćnog rješenja o ovrsi koje je dostavio sud (članak 209. stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16); dalje: OZ). Prema navedenoj odredbi OZ-a koja je stupila na snagu 15. listopada 2012. godine donošenjem Ovršnog zakona (NN 112/12) proizlazi da ukoliko postoji ovršna sudska odluka koja glasi na ispunjenje novčane tražbine i koja ima potvrdu ovršnosti ostvarenje takve tražbine se može ostvariti u postupku izravne naplate pred FINA-om podnošenjem Zahtjeva.U Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10) u članku 3. točki 1. iza riječi: »osnova za plaćanje jest« dodaju se riječi: »ovršna odluka i nagodba domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane obveze i koje imaju potvrdu ovršnosti (članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 112/2012); dalje: ZZPN). Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela koje glase na ispunjenje određene novčane obveze koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012. godine (članak 10. ZZPN-a). Shodno navedenim odredbama ZPPN-a izravnu naplatu putem FINA-e se može tražiti za ovršne isprave koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012. godine budući da je tek tada u Ovršnom zakonu (NN 112/12) uvedena mogućnost izravne naplate putem FINA-e. Sukladno tome je i u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 112/2012) kao moguće osnove na plaćanje uvedene su ovršna odluka i nagodba domaćeg suda ili upravnog tijela. Budući da su Općinski sudovi stvarno nadležni određivati ovrhu (članak 37. stavak 1. OZ-a), za ovršne isprave koje su postale ovršne prije 15. listopada 2012. godine potrebno je podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave Općinskom sudu.   b) Sadržaj prijedloga za ovrhu na temelju ovršne ispravePrijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski brojevi ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti i, po potrebi, predmet u odnosu na koji ga treba provesti (članak 39. stavak 1.OZ-a). Također, prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave treba zadovoljiti uvjete koje za valjanost podneska propisuje Zakon o parničnom postupku ((NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14); dalje: ZPP). Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja (članak 106. stavak 2. ZPP-a). Stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (članak. 106. stavak 3. ZPP-a). Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede činjenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno (članak 106. stavak 4. ZPP-a). Dakle, shodno odredbama ZPP-a prijedlog za ovrhu treba sadržavati i: 1) oznaku Općinskog suda kojem se podnosi, 2) prebivalište ili boravište ovrhovoditelja, prebivalište ili boravište ovršenika, 3) ime, prebivalište, odnosno boravište zakonskih zastupnika i punomoćnika ovrhovoditelja i ovršenika, ako ih imaju, 4) osobni identifikacijski broj ovrhovoditelja, 5) predmet spora, 6) sadržaj izjave, 7) potpis ovrhovoditelja na kraju prijedloga za ovrhu.   Potvrdu o ovršnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju (članak 36. stavak 2. OZ-a). Pri podnošenju samog prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave Općinskom sudu uz navedene sastojke, potrebno je imati i potvrdu o ovršnosti koju daje, sud odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju.

Drupal theme by Kiwi Themes.