Maloljetnici bez pratnje zatečeni u Republici Hrvatskoj

Objavljeno 6. May 2014 - 14:26

 

Status stranaca, te njihova prava i obveze prilikom ulaska, izlaska, boravka i rada u Republici Hrvatskoj, definirani su Zakonom o strancima (Narodne novine broj 130/11, 74/13 - u daljnjem tekstu: ZS). Međutim, kada se strani državljanin, odnosno osoba bez državljanstva, zatekne na teritoriju Republike Hrvatske, pošto je napustio zemlju čiji je državljanin, odnosno u kojoj je imao uobičajeno boravište, zbog proganjanja po vjerskoj, političkoj, nacionalnoj ili rasnoj osnovi i zatraži azil, njegov će se status regulirati Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine broj 70/15 - u daljnjem tekstu: ZMPZ).

 

Stranac je osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske. To može biti državljanin jedne od zemalja Europskog gospodarskog prostora, državljanin treće zemlje, ili pak osoba bez državljanstva (čl. 2. ZS). Državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa od 18 godina, koja je ušla u RH bez pratnje odrasle osobe koja je odgovorna za njega , uključujući i djecu koja su ostala bez pratnje nakon ulaska u RH, smatra se djetetom bez pratnje (čl. 4. ZMPZ).

 

Za putovanje u inozemstvo, strancu je potrebna putna isprava, koju izdaje nadležno tijelo države koje je on državljanin (čl. 2. st. 4. ZS). Iznimno, strancu se može izdati putna isprava za osobe bez državljanstva, putni list za stranca, posebna putna isprava za stranca, te druge isprave utvrđene međunarodnim ugovorima (čl. 6. ZS). Te isprave izdaje policijska uprava, odnosno diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u inozermstvu, ovisno o specifičnosti slučaja (čl. 8. ZS). Ukoliko se radi o državljanu zemlje čijim je državljanima boravak u Republici Hrvatskoj, kao i prolazak kroz tranzitni prostor Republike Hrvatske, odnosno međunarodni tranzitni prostor zračne luke, potrebna viza, ti su je državljani dužni pribaviti, za svaki boravak od najdulje 3 mjeseca unutar šestomjesečnog razdoblja, na području Republike Hrvatske (čl. 11. st. 1 ZS).

 

Kad stranac ne ispunjava uvjete potrebne za ulazak u RH, utvrđene Zakonikom o schengenskim granicama, može mu se, iznimno, ipak dozvoliti ulazak. To će biti ako to zahtjevaju ozbiljni humanitarni razlozi, nacionalni interes, ili neka međunarodna obveza (čl. 36. ZS). Ukoliko stranac uđe u RH na nedozvoljenom graničnom prijelazu, ili u nedozvoljeno vrijeme, ili ako to učini izbjegavanjem granične kontrole, korištenjem tuđih ili krivotvorenih isprava, kao i ne poštujući zabranu ulaska i boravka u RH, smatra se da je u RH ušao nezakonito (čl. 39. ZS).

 

Državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva, koji se zatekne u Republici Hrvatskoj, a koji se zbog opravdanog straha od proganjanja u zemlji čiji je državljanin, odnosno u zemlji poslijednjeg boravišta ako se radi o osobi bez državljanstva, ne želi vratiti u tu zemlju, jer mu tamo prijeti opasnost zbog vjerskog, političkog, nacionalnog ili rasnog pripadništva, može se odobriti azil, odnosno supsidijarna zaštita (čl. 20. ZMPZ). O tome odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. U takvim se slučajevima stranca, koji je odmah po ulasku u RH zatražio azil, neće kazniti za nezakonit ulazak ili boravak.

 

Za djecu, zahtjev za azil dužan je podnijeti njegov zakonski zastupnik. Zahtjevi djeteta bez pratnje rješavaju se u najkraćem mogućem roku, a Ministarstvo unutarnjih poslova se, u međuvremenu, trudi pronaći zakonske zastupnike maloljetnika. Od trena kada se dijete bez pratnje nađe u situaciji da zatraži azil, pripadaju mu, osim dodijele skrbnika, i pravo na zdravstvenu zaštitu, te na obavijesti o pravima i obvezama tijekom trajanja postupka za odobrenje azila.

 

Za vrijeme trajanja postupka, maloljetnik ima pravo biti smješten u Prihvatilištu, kojeg ustrojava Ministarstvo unutarnjih poslova. Trenutno se svi tražitelji azila nalaze u prihvatilištu u hotelu Porin u Dugavama zbog renoviranja prihvatilišta u Kutini koje bi trebalo biti prenamijenjeno samo za maloljetnike bez pratnje ili s obitelji. Maloljetnik ima pravo na odgovarajuće materijalne uvjete, slobodu kretanja po Republici Hrvatskoj (ukoliko u vezi toga ne postoje izričita ograničenja), novčanu i humanitarnu pomoć, besplatnu pravnu pomoć, pravo na rad, kao i pravo na osnovno i srednje školovanje. Pravo na školovanje maloljetni tražitelj azila može ostvariti u roku od tri mjeseca od traženja azila, odnosno, ukoliko ne poznaje hrvatski jezik, u roku od godine dana. U pogledu ostalih uvjeta za ostvarivanje prava na školovanje, tražitelj azila izjednačen je s hrvatskim državljanima. Ministarstvo nadležno za školstvo, donosi Program hrvatskog jezika, povijesti i kulture za tražitelje azila i azilante.

 

Kao članica, Republika Hrvatska postaje obvezna izravno i u cijelosti primjenjivati uredbe EU u cilju ujednačavanja prava. To uključuje i Uredbu 604/2013 Europskog parlamenta i vijećaod 26. lipnja 2013. o uspostavi kriterija i mehanizma za odlučivanje o državi članici odgovornoj za obradu zahtjeva za međunarodnom zaštitom podnesenog u jednoj od država članica od strane državljanina treće zemlje odnosno osobe bez državljanstva, poznatiju pod nazivom Uredbu Dublin III. U odnosu na prethodnu Uredbu kojom je regulirano ovo područje, u Uredbi Dublin III proširena je regulativa koja se odnosi na maloljetnike bez pratnje, jamstva za njih te kriterije za određivanje odgovorne države članice u postupku.

 

Tijekom čitavog postupka, UNHCR, Hrvatski crveni križ, Centar za mirovne studije i Hrvatski pravni centar pomažu tražiteljima azila, a ta se pomoć nastavlja i kasnije, po eventualnom odobrenju azila, odnosno supsidijarne zaštite. Pomoć se sastoji u davanju pravnih uputa i obavijesti, u prikupljanju materijalne pomoći (kao što su knjige, odjeća i kozmetika), te u poticanju što brže integracije u društvo.

 

Pravna klinika je također jedna od organizacija koja ima aktivnu ulogu tijekom postupka dobivanja azila. Naime, Grupa za pomoć tražiteljima azila i strancima koja djeluje u sklopu Pravne klinike, osim kroz aktivnostikoje nam omogućuju partnerske organizacijeHrvatski pravni centar i Centar za mirovne studije, kroz svoj projekt u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova pruža i pravnu pomoć tražiteljima azila u prihvatilištu u hotelu Porin u Dugavama koji tamo čekaju donošenje odluke o svome zahtjevu za azil.

 

Drupal theme by Kiwi Themes.