Lišenje poslovne sposobnosti

Objavljeno 17. May 2013 - 15:19

 Lišenje poslovne sposobnosti i imenovanje skrbnika

U Republici Hrvatskoj postoji cca 18000 ljudi koji su lišeni poslovne sposobnosti. S obzirom na broj stanovnika radi se o priličnom velikom broju pa se postavlja pitanje opravdanosti tih postupaka i mogućnosti vraćanja   poslovne sposobnosti.

 

Poslovna sposobnost

Poslovna sposobnost podrazumijeva  svojstvo da se vlastitim očitovanjima volje stječu prava i obveze. Potpuna poslovna sposobnost stječe se s navršenih 18 godina života ili iznimno kod maloljetnika zaključenjem braka. Ograničeno su poslovno sposobne osobe koje su nakon punoljetnosti djelomično lišene poslovne sposobnosti. Potpuno poslovno nesposobne osobe su, osim maloljetnika, i punoljetne osobe koje su potpuno lišene poslovne sposobnosti.

Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobi koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o svojim potrebama, pravima ili interesima ili ugrožava prava i interese drugih. Zdravstvene ustanove su dužne na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke o duševnim smetnjama ili drugim uzrocima koji bi mogli biti temelj za lišenje poslovne sposobnosti.

Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika. Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležni centar za socijalnu skrb. Postupak se pokreće na temelju neposrednog saznanja centra ili u povodu obavijesti koju su mu dužni dostaviti matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela lokalne samouprave, bračni drug, srodnici i članovi kućanstva te zdravstvene ustanove.

 

Pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti

Postupak pred sudom za lišenje poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog centra za socijalnu skrb, bračnog druga osobe o kojoj se provodi postupak, njezinih krvnih srodnika u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja. U prijedlogu za pokretanje postupka treba navesti činjenice na kojima se temelji prijedlog i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

Centar za socijalnu skrb, ako ocijeni da je to opravdano, predložit će sudu pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti. Za vrijeme trajanja sudskog postupka, osoba o kojoj se radi mora imati posebnog skrbnika. Posebnog skrbnika imenuje centar i ujedno mu određuje opseg ovlasti i dužnosti. Poseban skrbnik dužan je podnijeti izvješće o svom radu na zahtjev centra u tijeku obavljanja poslova u roku koji odredi centar, kao i po okončanju slučaja za koji je bio imenovan i to  u roku 8 dana.

Sud odlučuje u izvanparničnom postupku. Prije donošenja odluke pribavit će mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak i o utjecaju tog stanja na njenu sposobnost zaštite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa odnosno ugrožavanja prava i interesa drugih osoba.

 

Djelomično lišenje poslovne sposobnosti

Ako sud odluči da se osoba djelomično lišava poslovne sposobnosti, odrediti će mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati. Moguće su razne kombinacije takvih poslova, npr.financijski poslovi kao što su raspolaganje imovinom, plaćom ili mirovinom ili obiteljskopravni poslovi kao što su izjave ili radnje koje se odnose na brak , roditeljsku skrb i drugo. One poslove koji nisu navedeni u odluci osoba može samostalno poduzimati. Osoba djelomično lišena poslovne sposobnosti može odlukom suda postati potpuno lišena i obrnuto a također joj se može i vratiti poslovna sposobnost, ako se okolnosti promijene.

 

Posljedice lišenja poslovne sposobnosti

Nakon što sud donese odluku o potpunom ili djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti, centar za socijalnu skrb mora osobu staviti pod skrbništvo i u roku 30 dana joj imenovati skrbnika. Postupak za stavljanje pod skrbništvo centar pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mu dužni dostaviti matičar, pravosudna i druga državna tijela i tijela lokalne samouprave, bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva štićenika te zdravstvene ustanove.

Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelje koji su sposobni brinuti o njoj i na to pristanu, centar će donijeti odluku o roditeljskoj skrbi nakon punoljetnosti. Dužnost posebnog skrbnika koji je bio određen za vrijeme trajanja sudskog postupka prestaje kad odluka o stavljanju pod skrbništvo ili roditeljsku skrb nakon punoljetnosti postane konačna.

Centar za socijalnu skrb imenuje za skrbnika osobu koja ima potrebne osobine i sposobnosti i koja na to pristane. Iznimno, nije potreban pristanak ako se skrbnikom imenuje osoba zaposlena u centru. U postupcima izbora osobe skrbnika potrebno je štićeniku omogućiti da se očituje o osobi predloženoj za skrbnika (za osobe djelomično lišene poslovne sposobnosti obavezno, a za osobe potpuno lišenje poslovne spsobnosti ako su sposobne razumijeti o čemu se radi). Odluku o stavljanju pod skrbništvo, kao i o prestanku skrbništva, centar mora u roku 8 dana od pravomoćnosti  odluke dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog općinskog suda na čijem području štićenik ima nekretnine, radi zabilježbe odnosno brisanja zabilježbe u zemljišnoj knjizi.

Centar za socijalnu skrb provodi nadzor nad odnosom skrbnika i štićenika, tj.osobe lišene poslovne sposobnosti i vodi računa o eventualnim promjenama okolnosti. Njegov je primarni zadatak da štiti prava i interese osoba koje su lišene poslovne sposobnosti. Tako je liječnik primarne zdravstvene zaštite dužan svake tri godine dostaviti na zahtjev centru mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne sposobnosti. Što se tiče nadzora nad skrbnikom, kako bi centar bio siguran da svoje dužnosti obavlja savjesno, skrbnik mora svakih šest mjeseci, kao i kad to centar zatraži podnijeti izvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine.  Ako se radi o skrbniku koji je dužan uzdržavati štićenika, takvo izvješće mora podnijeti jednom godišnje i kad to centar zatraži. Stručni radnik centra dužan je najmanje dva puta godišnje obići štićenika a također i kad to zatraži skrbnik ili štićenik te u roku 8 dana mora o tome sastaviti izvješće.

 

Uloga skrbnika

Skrbnik je dužan uz pomoć centra poduzeti potrebne mjere za osiguranje sredstava za životne potrebe štićenika. Izdaci za njegove životne potrebe se namiruju prvenstveno iz štićenikovih prihoda ako ih ima, iz sredstava dobivenih od osoba koje su ga po zakonu dužne uzdržavati, iz sredstava socijalne skrbi i iz štićenikove imovine. Iz tih sredstava se namiruje također i naknada za skrbnika, a i naknada njegovih opravdanih troškova, koje mu je prethodno odobrio centar za socijalnu skrb.

Skrbnik je dužan savjesno brinuti se o osobi, pravima i obvezama štićenika, uzimajući u obzir prvenstveno njegovu dobrobit i njegov najbolji interes. Isto na taj način upravljati njegovom imovinom i nastojati da se štićenik osposobi za samostalan život i rad. Prije nego što se imovina štićenika povjeri na upravljanje skrbniku povjerenstvo centra je mora popisati i opisati. Skrbik samostalno upravlja štićenikovom imovinom ako se radi o redovitim poslovima. Ako se radi o poslovima koji prelaze okvir redovitog upravljanja, kao što je  npr. prodaja štićenikove nekretnine, potrebno mu je odobrenje centra za socijalnu skrb.

Štićenik, njegovi srodnici, pravosudna tijela i tijela državne i lokalne uprave te razne ustanove mogu podnijeti pritužbu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb. Skrbnik će odgovarati za štetu koju je prouzročio u obavljanju svojih dužnosti. Centar će utvrditi iznos štete i odrediti mu rok u kojem treba štetu nadoknaditi, a ako skrbnik to ne učini centar će podnijeti tužbu za naknadu štete.

Centar za socijalnu skrb može razriješiti dužnosti skrbnika ako utvrdi da je nemaran, da ugrožava interese štićenika, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni da bi za štićenika bilo korisnije da ima drugog skrbnika. Centar će u takvim slučajevima zatražiti mišljenje štićenika o razrješenju njegova skrbnika, ako je štićenik sposoban shvatiti o čemu se radi. U navedenim slučajevima centar za socijalnu skrb je obvezan bez odgode štićeniku imenovati novog skrbnika.

 

Odnos skrbnika i štićenika

Iako su zakonom regulirani odnosi skrbnika i štićenika te nadzora od strane centra,  potrebno je u potpunosti promijeniti praksu s obzirom da se u dosadašnjoj praksi ne nalazi puno pozitivnih primjera. Posebno se skreće pozornost na zakonitost vođenja postupka radi davanja odobrenja za raspolaganje imovinom štićenika, gdje je, prije svega, potrebno ocijeniti jesu li predložena raspolaganja u interesu štićenika, koliko će ona doprinjeti poboljšanju njegovog standarda, kvaliteti njegovog svakodnevnog življenja, uvećanju njegove imovine. Izvješća skrbnika o izvršenju odluka koje se tiču štićenika, kao i dokazi o izvršenju (računi i sl.) bitni su kako bi se mogao imati nadzor nad radom skrbnika u zaštiti prava i interesa štićenika. Raspolaganje imovinom štićenika posebno je osjetljivo područje štićenikovih prava, pogotovo ako se radi o štićeniku sa velikom imovinom. Interes (obitelji, srodnika…) za preuzimanje skrbništva kod takvih osoba je daleko veći nego kod osoba koje nemaju imovinu.

Zaključno, treba napomenuti da se prema zadnjim podacima u Hrvatskoj pod skrbništvom nalazi cca 18000 odraslih osoba, što je veliki broj s obzirom na broj stanovnika. Najviše zabrinjava broj osoba koje su u potpunosti lišene poslovne sposobnosti (cca 16 000) te stoga ubuduće treba voditi brigu da se lišenje poslovne sposobnosti u potpunosti provodi samo u iznimno opravdanim slučajevima. Tome treba težiti i  zato što su postupci vraćanja poslovne spsobnosti gotovo neznatni u odnosu na broj štićenika.

 

 

Drupal theme by Kiwi Themes.