Kliničari pomažu i tražiteljima azila

Objavljeno 24. Ožujak 2011 - 17:28

Zbog nedovoljne educiranosti, hrvatska javnost još uvijek nesklono gleda na pozitivno rješavanje zahtjeva za azil, doživljavajući tražitelje azila kao potencijalnu opasnost svojoj sigurnosti, a cijelu ideju o davanju azila kao otvaranje hrvatskih granica strancima iz prividno humanih razloga.  Jedna od 6 grupa koje djeluju unutar Pravne klinike jest i Upravna grupa za zaštitu i pomoć azilantima i strancima koja u ovom tekstu prezentira osnovne pojmove iz područja prava azilanata,  te daje osvrt na životne uvjete tražitelja azila tijekom razdoblja u kojem se odlučuje o njihovom zahtjevu za azil.

Prema Zakonu o azilu, u Republici Hrvatskoj odobrit će se azil strancu koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva ili osobi bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Osoba koja postavlja zahtjev za azil naziva se tražitelj azila, dok se osoba kojoj je odobren takav zahtjev naziva azilant.

O zahtjevu za azil odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP). Prosječna duljina trajanja postupka jest oko tri mjeseca, a taj rok zbog složenosti slučaja može doseći i šest mjeseci. Za pozitivnu odluku MUP-a potrebna je podudarnost izjave tražitelja azila sa priznatim izvještajima svjetskih nevladinih udruženja o stanju u zemlji podrijetla. To bi značilo da će, ukoliko osoba tvrdi da je proganjana kao pripadnik vjerske manjine, MUP ispitivati relevantne izvještaje o položaju vjerskih manjina u dotičnoj zemlji, stječući uvjerenje o istinitosti tvrdnje na apstraktnoj razini. Ukoliko odobri azil, MUP je dužan u razdoblju od godine dana pružati različite oblike pomoći azilantima kako bi se što lakše uklopili u novu društvenu sredinu. Pronalazi im se smještaj, osigurava im se tečaj hrvatskog jezika, primaju socijalnu pomoć, a pokušava im se naći i posao, a sve to u cilju ostvarivanja njihovih zakonskih prava.

Dok postupak traje, tražitelji azila smješteni su u Prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini, otvorenom 27.06.2006. godine. Budući da su smještajni kapaciteti postali nedostatni, dio tražitelja azila smješta se u Prihvatilište za strance u Ježevu.  Za vrijeme boravka, pruženi su im tek osnovni životni uvjeti- osnovna zdravstvena skrb, tri obroka dnevno, 80 kn džeparca, te psihosocijalna pomoć po potrebi.  Izgradnja dodatnih prihvatilišta ispunjenje je obveze Republike Hrvatske prema zahtjevima za pristup Europskoj Uniji, ali i moralna obveza.  Činjenicom da je zahtjeva za azil sve više i procjenom da će ulaskom RH u EU taj broj još više porasti, navedena obveza postaje i gorući problem. 

Upravna grupa za zaštitu i pomoć azilantima i strancima još uvijek nije ostvarila svoj prvi posjet Prihvatilištu u Kutini, no isti bi trebao biti uskoro realiziran. U sljedećem prilogu za ovaj blog, posvetit ćemo se  Prihvatilištu u Kutini i dojmovima nakon posjete.

Grupa za pomoć azilantima (i strancima)

Drupal theme by Kiwi Themes.