Invalidska mirovina

Objavljeno 27. November 2013 - 20:09

Donosimo kratak pregled najvažnijih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju vezanih za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dva su osnovna uvjeta koja osiguranik mora zadovoljiti da bi stekao pravo na invalidsku mirovinu, a to su postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i uvjet staža

Postojanje potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom  rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Tako osiguranik koji je namjerno izazvao svoju invalidnost ne može na temelju tako nastale invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili invalidsku mirovinu.

Zakon o mirovinskom osiguranju navodi da je invalid rada osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

 

Uvjet staža


Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i / ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka te za razdoblje za koje je bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Iznimno, za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života blaži je uvjet staža i iznosi navršenu jednu odnosno dvije godine staža osiguranja. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Ozljedom na radu smatra se svaka ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima osiguranik radi, bolest nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada kao i ozljeda koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno. Ozljedom na radu smatra se i ozljeda koju osiguranik pretrpi u svezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu ili profesionalnu rehabilitaciju, ozljede koje pretrpe kao osiguranici osobe osigurane u određenim okolnostima ( a koje su određene Zakonom o mirovinskom osiguranju), te ozljeda pretrpljena u svezi s prethodnim utvrđivanjem zdravstvene sposobnosti (kada je ono zakonom određeno prilikom zasnivanja radnog odnosa).

Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima i propisane su zakonom.

Ostvarivanje prava


Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U slučaju kada zahtjev za mirovinu podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju, a djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti postojao je prije podnošenja zahtjeva, pravo na mirovinu pripada od dana nastanka invalidnosti ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Početak isplate se u pravilu ne poklapa s danom priznanja prava  na mirovinu i ovisi o tome je li osiguranik na dan s kojim je utvrđena invalidnost u osiguranju ili izvan osiguranja ili na bolovanju.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji je prouzročen bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu. Međutim, ne prevode se u starosnu mirovinu invalidske mirovine ostvarene prema posebnom propisu, npr. invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

 

Podnošenje zahtjeva i postupak ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu

 

Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje  da  se za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja, postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može  pokrenuti na zahtjev osiguranika i prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, a nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije.

Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), a vještačenje obavljaju vještaci Jedinstvenog tijela vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje).
Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema doktor medicine koji je liječio osiguranika (i smatra da su liječenje i medicinska rehabilitacija završeni) i zajedno je sa svojim mišljenjem dostavlja Zavodu. U postupku koji prethodi donošenju rješenja o pravu na invalidsku mirovinu Zavod  će od mjesno nadležne područne ustrojstvene jedinice, odnosno središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, pribaviti nalaz i mišljenje o osiguranikovoj radnoj sposobnosti, odnosno o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti i na temelju pribavljenog nalaza i mišljenja donijeti odgovarajuće rješenje.

Osiguranik i korisnik invalidske mirovine kojem je utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti podliježe obveznom kontrolnom pregledu koji se mora obaviti najkasnije u roku 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

Korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli, odnosno stekne svojstvo osiguranika prema ZOMO-u, isplata mirovine obustavlja se i obvezno podliježe kontrolnom pregledu. Ako se kod osiguranika utvrdi poboljšanje zdravstvenog stanja te da nema invalidnosti gubi pravo na invalidsku mirovinu.

 

 

 

 

 

 

 

 

Drupal theme by Kiwi Themes.