Europski uhidbeni nalog

Objavljeno 21. January 2015 - 15:04
Što je europski uhidbeni nalog?
Europski uhidbeni nalog je nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice Europske unije za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. To je konkretna mjera u području kaznenog prava kojom se primijenjuje načelo međusobnog priznavanja između država članica Europske unije i načelo učinkovite suradnje i smatra se kamenom temeljcem pravosudne suradnje u kaznenim stvarima između država članica Europske unije. Svrha je europskog uhidbenog naloga stvoriti brzu i učinkovitu pravosudnu suradnju u zemljama članicama Europske unije, čime se stvara područje slobode, sigurnosti i pravde suzbijanjem i sprečavanjem kriminaliteta i podiže razina zaštite temeljnih ljudskih prava osoba na koje se nalog odnosi. 
 
Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (NN 91/10, 81/13, 124/13; u daljnjem tekstu: ZPSKS-EU) implementirana je u hrvatsko zakonodavstvo Okvirna odluka Vijeća od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (u daljnjem tekstu: Okvirna odluka), a sam zakon stupio je na snagu 1. srpnja 2013. godine stupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Nalog u sebi sadrži četiri obveze za državu izvršenja naloga:
1. zahtjev za pomoć u potrazi,
2. zahtjev za uhićenje,
3. zahtjev za pritvaranje i 
4. zahtjev za predaju tražene osobe
 
Kada se europski uhidbeni nalog može izdati?
Europski uhidbeni nalog može se izdati:
1. u svrhu kaznenog progona,
2. u svrhu izvršenja kazne, ili
3. u svrhu izvršenja mjere koja uključuje oduzimanje slobode
 
Okvirna odluka i ZPSKS-EU predviđaju sljedeća područja primjene europskog uhidbenog naloga:
1. Europski uhidbeni nalog može biti izdan u slučajevima počinjenja kaznenih djela za koja je, u skladu s pravom države koja ga izdaje, propisana kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode u trajanju od najmanje jedne godine ili za koja je pravomoćnom sudskom presudom izrečena kazna zatvora ili mjera oduzimanja slobode od najmanje četiri mjeseca. 
Europski uhidbeni nalog se može primjenjivati i u slučaju kada tražena osoba može biti predana i za kaznena djela koja nisu navedena u popisu kaznenih djela (navedenom u točki 2), pod uvjetom da djela zbog kojih je europski uhidbeni nalog izdan predstavljaju kazneno djelo u skladu s pravom države članice koja izvršava europski uhidbeni nalog, bez obzira na elemente ili opis kaznenog djela, odnosno bez mogućnosti da država koja izvršava nalog sravnjuje takve inkriminacije sa svojim unutarnjim pravom. 
2. Europski uhidbeni nalog se izdaje u vezi s kaznenim djelima predviđenim popisom kaznenih djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke i članka 10. ZPKSK-EU.  Europski uhidbeni nalog izvršit će se i bez provjere dvostruke kažnjivosti djela kada su navedena kaznena djela kažnjiva prema pravu države članice koja izdaje europski uhidbeni nalog te ako ona za njih propisuje kaznu zatvora ili mjeru oduzimanja slobode od najmanje tri godine. 
Popis kaznenih djela glasi:
– pripadanje zločinačkoj organizaciji, – terorizam, – trgovanje ljudima, – spolno iskorištavanje djece i dječja pornografija, – nedopuštena trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima, – nedopuštena trgovina oružjem, streljivom i eksplozivima, – korupcija, – prijevara  – pranje novca, – krivotvorenje valute, uključujući i euro, – računalni kriminalitet, – djela protiv okoliša, uključujući i nedopuštenu trgovinu ugroženim životinjskim vrstama i vrstama i sortama ugroženih biljaka, – omogućavanje neovlaštenog ulaska i boravka, – ubojstvo, teška tjelesna ozljeda, – nedopuštena trgovina ljudskim organima i tkivom, – otmica, protupravno oduzimanje slobode i držanje talaca, – rasizam i ksenofobija, – organizirana ili oružana pljačka, – nedopuštena trgovina kulturnim dobrima, uključujući starine i umjetnička djela, – varanje, – reketarenje i iznuda, – krivotvorenje i piratstvo proizvoda, – krivotvorenje i trgovina administrativnim ispravama, – krivotvorenje sredstava plaćanja, – nedopuštena trgovina hormonskim supstancijama i drugim tvarima za poticanje rasta, – nedopuštena trgovina nuklearnim i radioaktivnim materijalima, – trgovina ukradenim vozilima, – silovanje, – podmetanje požara, – kaznena djela iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, – protupravno oduzimanje letjelica/plovnih objekata, – sabotaža
Europski uhidbeni nalog se izdaje kada je osuđujućom pravomoćnom presudom okončan kazneni postupak protiv određene osobe ili ako je rješenjem određen istražni zatvor u svrhu kaznenog progona za jedno od prethodno navedenih kaznenih djela. 
 
 
Koja su tijela nadležna za provedbu europskog uhidbenog naloga u Republici Hrvatskoj?
Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa je središnje tijelo nadležno za koordiniranje pravosudne suradnje između domaćih nadležnih pravosudnih tijela i nadležnih pravosudnih organa drugih država članica Europske unije. Za primanje i proslijeđivanje instrumenata pravosudne suradnje nadležna su četiri županijska suda:
1. Županijski sud u Bjelovaru za područje nadležnosti županijskih sudova u Bjelovaru, Čakovcu, Koprivnici, Varaždinu, Virovitici i Zlataru,
2. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje nadležnosti županijskih sudova u Karlovcu, Puli, Rijeci, Sisku, Velikoj Gorici i Zagrebu,
3. Županijski sud u Vukovaru za područje nadležnosti županijskih sudova u Osijeku, Slavonskom Brodu, Požegi i Vukovaru,
4. Županijski sud u Zadru za područje nadležnosti županijskih sudova u Dubrovniku, Gospiću, Splitu, Šibeniku i Zadru.
 
Kada se europski uhidbeni nalog neće izvršiti?
Kod izvršenja europskog uhidbenog naloga mogu postojati pravne smetnje za izručenje tražene osobe koje, prema ZPSKS-EU, mogu biti apsolutne ili relativne.
1. Apsolutne smetnje za izvršenje europskog uhidbenog naloga jesu:
I. ako je europski uhidbeni nalog izdan za djelo koje je u Republici Hrvatskoj obuhvaćeno amnestijom, a na temelju zakona postoji nadležnost domaćeg suda,
II. ako je sud obaviješten da je tražena osoba već pravomoćno osuđena u nekoj od država članica za isto djelo pod uvjetom da je kaznena sankcija izvršena ili se trenutačno izvršava ili se više ne može izvršiti prema pravu države u kojoj je donesena presuda,
III. ako tražena osoba u trenutku počinjenja kaznenog djela nije navršila 14 godina života,
IV. ako djelo na koje se odnosi europski uhidbeni nalog ne predstavlja kazneno djelo prema domaćem zakonu,
V. ako se u Republici Hrvatskoj protiv osobe za kojom je izdan europski uhidbeni nalog vodi kazneni postupak zbog istog djela zbog kojeg je nalog izdan, osim ako su se državni odvjetnik i nadležno tijelo države izdavanja sporazumjeli da postupak vodi pravosudno tijelo države izdavanja,
VI. ako je domaće pravosudno tijelo odlučilo da neće pokrenuti kazneni postupak za djelo za koje je izdan europski uhidbeni nalog jer je osumnjičenik ispunio obveze koje su mu naložene kao uvjet za nepokretanje postupka,
VII. ako je prema domaćem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili izvršenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadležnost Republike Hrvatske na temelju domaćeg prava,
VIII. ako je sud zaprimio obavijest da je tražena osoba već pravomoćno osuđena u trećoj državi zbog istog djela, a sankcija je izvršena ili se trenutačno izvršava ili se više ne može izvršiti prema pravu države u kojoj je donesena presuda.
2. Relativne smetnje zbog kojih pravosudno tijelo može odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga su:
I. ako je domaće pravosudno tijelo odlučilo da neće pokrenuti kazneni postupak za djelo za koje je izdan europski uhidbeni nalog ili je kazneni postupak obustavljen ili je donesena pravomoćna presuda protiv tražene osobe u nekoj od država članica za isto djelo
II. kada se europski uhidbeni nalog odnosi na djela koja su u cijelosti ili djelomično počinjena na području Republike Hrvatske, ili su počinjena izvan teritorija države izdavanja, a domaće pravo ne dopušta kazneni progon za ta djela kada su počinjena izvan teritorija Republike Hrvatske. 
 
Predaja vlastitih državljana koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
U postupku prilikom odluke o predaju vlastitih državljana koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog, postoje dvije različite situacije ovisno o tome je li europski uhidbeni nalog izdan u svrhu kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora. 
U slučaju kada je europski uhidbeni nalog izdan u svrhu kaznenog progona hrvatskog državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, tražena osoba ima mogućnost biti vraćena u Republiku Hrvatsku nakon okončanja kaznenog postupka u državi izdavanja europskog uhidbenog naloga u svrhu izdržavanja izrečene kazne zatvora. Ako tražena osoba pristane na navedenu mogućnost, sudac će odobriti predaju, ali će predaju uvjetovati povratkom tražene osobe u Republiku Hrvatsku radi izdržavanja sankcije.
U drugom slučaju, kada je protiv tražene osobe izdan europski uhidbeni nalog u svrhu izvršenja kazne zatvora ili mjera koje uključuju oduzimanje slobode, tražena osoba može se usuglasiti s izdržavanjem kazne u Republici Hrvatskoj. Tada će sud odgoditi odlučivanje o europskom uhidbenom nalogu, da bi od države izdavanja zatražio potrebnu dokumentaciju u svrhu preuzimanja izvršenja strane sankcije.
 
  
 
Drupal theme by Kiwi Themes.