Diskriminatorna praksa državnih službenika

Objavljeno 13. May 2016 - 13:58

Državni službenici suosobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, odnosno osobe koje obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove.

Budući da se građani često susreću s radom tih osoba, bilo prilikom ostvarivanja nekog svog prava ili ispunjenja obveze koja joj je nametnuta od strane državnog aparata, nerijetko tom prilikom mogu naići na njihovo diskriminatorno ponašanje. U samoj praksi možemo primijetiti drugačiji odnos državnih službenika prema građanima u manjim, ruralnim sredinama gdje obitava manji broj ljudi. U takvim predjelima je puno veća mogućnost da praksa državnih službenika bude diskriminatorna. Velika je povezanost među tim ljudima, tako da su u ravnoj ili pobočnoj lozi, bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, kumovi ili na neki drugi način bliskom odnosu. U praksi državnih službenika nije predviđeno izuzeće od postupanja jer je jasno propisano pod kojim uvjetima bi se moglo ostvariti neko pravo, a samim time iz toga proizlazi da je diskriminatorna praksa zabranjena.

Veliki problem diskriminacije od strane državnih službenika prema građanima vidljiv je iz mnogih propisa koji su doneseni na području nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske. Takav se oblik ponašanja izričito zabranjuje Zakonom o državnim službenicima (NN 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15). Odredba tog zakona propisuje da državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati ili povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa ili spolne orijentacije.

Istu takvu zabranu sadržava i Etički kodeks državnih službenika, koji dodatno naglašava poštivanje integriteta i dostojanstva građana prilikom njihovog obraćanja državnim službenicima.

Temeljna ideja našeg pravnog sustava i jedna od najviših vrednota Ustava je da svi imaju jednaka prava i pravo na jednake mogućnosti pod istim, zakonom propisanim uvjetima. Državni službenici prema građanima moraju postupati profesionalno, nepristrano i pristojno.  Međutim, praksa nije uvijek idilična te mnogi građani imaju priliku biti žrtva diskriminatorne prakse državnih službenika, po nekoj od gore navedenih osnova. Kako bi se takva praksa što više suzbila, odnosno potpuno iskorijenila iz samog sustava, Etički kodeks državnih službenika predlaže prijavu takvog neetičnog ponašanja. Tako građani koji smatraju da je prema njima usmjeren neki od oblika diskriminatornog  ponašanja mogu brzo reagirati.

Pritužbe na neetično ponašanje mogu se podnijeti: povjereniku za etiku tijela u kojem je službenik zaposlen, čelniku državnog tijela u kojem je službenik zaposlen, putem besplatnog telefona u Ministarstvu uprave 0800 0304, putem elektroničke pošte: prituzbe@uprava.hr, poštom Ministarstvu uprave, Maksimirska 63, Zagreb. Rok za rješavanje takvih pritužbi je 60 dana od zaprimanja pritužbe, a rješava ih povjerenik za etiku u tijelu u kojem je državni službenik zaposlen. Protiv službenika koji je zaista počinio povredu Kodeksa, može se pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili mu se može izreći pisano upozorenje.

Na takav način se nastoji ograničiti državne službenike da prilikom postupanja koriste svoj položaj i namjerno ili nepažnjom provode diskriminatornu praksu, odnosno rade razliku među građanima koji mogu ostvariti neko pravo pod istim uvjetima. 

Drupal theme by Kiwi Themes.