Diskriminacija beskućnika

Objavljeno 10. May 2016 - 14:42

Pojam beskućnik

Zakon o socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: ZSS) u čl. 4. st. 13. definira pojam beskućnik kao: „…osoba koja nema gdje stanovati, boravi na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla podmiriti potrebu stanovanja.˝ Beskućnici svakodnevicu provode na cesti, u skitnji, spavajući i boraveći na raznim mjestima. Oni su jedna od najugroženijih skupina današnjeg društva i podložni su diskriminaciji.

 

Pojam diskriminacija

Zakon o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu: ZSD) u čl.1. st. 2. navodi da je diskriminacija: „…stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe” po nekoj od zakonski navedenih osnova, u ovom slučaju to će biti društveni položaj osoba koje nazivamo beskućnicima.

ZSD, čl. 1. st. 1. navodi da se „ovim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše ustavne vrednote, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi…društvenog položaja…“.

 

Diskriminacija beskućnika u RH

Odnos države prema beskućnicima mogli bismo opisati kroz definiciju neizravne diskriminacije po ZSD, koji navodi u čl. 2. st. 2.:„Neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa stavljaju, ili bi mogle staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st 1. (u ovom slučaju na temelju društvenog položaja), u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.” Država razlikuje beskućnike od drugih građana te ih stavlja u nepovoljniji položaj u ostvarivanju određenih prava samo zato jer nemaju prijavljeno prebivalište ili boravište.

 

Prava beskućnika prema trenutno važećim propisima RH

·        Zakon o prebivalištu u čl. 6. određuje da će nadležno državno tijelo rješenjem utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluge smještaja osobama koje nemaju mjesto i adresu stanovanja niti sredstva kojima bi mogle podmiriti potrebu stanovanja. Utvrđenim prebivalištem beskućnicima se omogućuje i pravo izrade osobne iskaznice prema Zakonu o osobnoj iskaznici u skladu s čl.3. st. 1. i st. 2. koji propisuje: „Pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu ima svaki državljanin Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: osoba). Osoba s navršenih 18 godina života s prijavljenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj mora ishoditi osobnu iskaznicu.˝

·        Prijavljivanjem prebivališta beskućnicima se omogućuje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju prijavljivanje prebivališta je osnovni uvjet za ostvarivanje bilo kakve zdravstvene zaštite. Ispunjavanjem tog osnovnog uvjeta beskućniku se omogućuje i zdravstveno zbrinjavanje.

·         ZSS u čl. 21. navodi kao korisnike socijalne skrbi i beskućnike. Socijalnu skrb u čl. 3. određuje kao: „Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo

  • Prema ZSS-u beskućnicima je omogućeno pravo:
    • na razne socijalne naknade uključujući i zajamčenu minimalnu naknadu, prema čl.29. st.2. koju ZSS u čl. 26. definira kao: „…pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljenje osnovnih životnih potreba onih koji nemaju dovoljno sredstava da ih sami zadovolje.˝
    • na privremeni smještaj u kriznim situacijama koji može trajati i do godinu dana u skladu s čl. 89. st. 1., 3. i 4.

·        Beskućnici imaju pravo i na besplatnu pravnu pomoć.

Pravna klinika, kao jedan od ovlaštenih pružatelja usluga besplatne pravne pomoći prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (u daljnjem tekstu: ZBPP) čl. 6. st. 1., surađuje već niz godina s Dislociranom jedinicom za smještaj beskućnika Sesvetski Kraljevac (nedavno preseljene iz Rakitja) koji djeluje u okviru Prihvatilišta za beskućnike Caritasa Zagrebačke biskupije. Dislocirana jedinica je jedan od pružatelja usluga privremenog smještaja beskućnicima u Gradu Zagrebu. Ono trenutno raspolaže s 21 spavaćim mjestom, no teži se povećanju smještajnog kapaciteta. Kliničari Grupe za suzbijanje diskriminacije i zaštitu prava manjina beskućnicima ondje pružaju osnovne informacije o njihovim pravima u okviru općih pravnih informacija i pravnih mišljenja.

Također, beskućnici mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć i kroz obraćanje drugim pružateljima navedenim u ZBPP-u.

U zadnjih nekoliko godina se uvelike poboljšao pravni položaj beskućnika u Republici Hrvatskoj, a isto tako se i potaknula svijest građana o potrebi pružanja pomoći takvim, najugroženijim, skupinama društva. Potrebno je nastaviti razvijati pravne propise kako bi se u potpunosti suzbila takva diskriminacija na osnovi društvenog položaja, ali i kako bi im se omogućilo reintegriranje u društvo, pronalaženje posla, ostvarivanje stalnog i trajnog dohotka te naposljetku i vlastiti krov nad glavom.

 

Drupal theme by Kiwi Themes.