Besplatna pravna pomoć

Objavljeno 16. August 2020 - 12:30

Besplatna pravna pomoć je pravna pomoć koja se pruža bez naknade pod uvjetima određenima Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Vrste besplatne pravne pomoći su primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć (čl. 8. ZBPP).

Korisnici besplatne pravne pomoći su hrvatski državljani, ali i određene kategorije stranaca:
- djeca koja nemaju hrvatsko državljanstvo i zatečena su u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe
odgovorne prema zakonu,
- stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku,
- stranci pod privremenom zaštitom,
- stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o
protjerivanju ili napuštanju Republike Hrvatske te
- tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u
Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom (čl. 5.
ZBPP).

PRIMARNA PRAVNA POMOĆ

Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela, ovlaštene udruge i pravne klinike (čl. 6. st. 1. ZBPP) te su pružatelji primarne pravne pomoći kao takvi upisani u Registar pružatelja primarne pravne pomoći. Danas postoji 54 ovlaštene udruge i pravne klinike za pružanje primarne pravne pomoći. One su poimence navedene na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa, a nalaze se u Zagrebu, Dugom Selu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Tenji, Čepinu, Lovasu, Đurđevcu, Sisku, Virovitici, Bjelovaru, Vukovaru, Rijeci, Puli, Poreču, Kninu, Sinju i Splitu.

Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima te pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora (čl. 9. ZBPP).

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:
- ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari,
- ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
- ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i
- ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva (čl. 10. ZBPP).

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoć (čl.11. ZBPP).

SEKUNDARNA PRAVNA POMOĆ

Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici (čl. 6. st. 2. ZBPP). Ona obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi (čl. 12. ZBPP), a može se odobriti:
- ako se radi o složenijem postupku,
- ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati,
- ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo
ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva u skladu s posebnim pretpostavkama koje
se odnose na imovno stanje podnositelja zahtjeva,
- ako se ne radi o obijesnom parničenju (primjerice da očekivanja podnositelja zahtjeva nisu očito
nerazmjerna sa stvarnom situacijom ili da se ne radi o zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu
pomoć),
- ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog
namjernog davanja netočnih podataka,
- ako podnositelju zahtjeva nije osigurana pravna pomoć na temelju posebnih propisa (čl. 13. st. 1. ZBPP).

S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć može se odobriti u sljedećim postupcima:
a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka,
b) iz radnih odnosa,
c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju
maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti,
d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja
proizlazi iz postupka za koji se može odobriti pravna pomoć,
e) mirnog rješenja spora te
f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba, proizlazi iz
konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva (čl. 13. st. 2. ZBPP).

Nadalje, sekundarna pravna pomoć odobrit će se ako:
- ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos
proračunske osnovice te
- ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od
60 proračunskih osnovica (čl. 14. st. 1. ZBPP).

Prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu osnovica za obračun naknada i drugih primanja za 2020. godinu iznosi 3 326,00 kuna, što znači da 60 proračunskih osnovica iznosi 199 560,00 kuna.

Međutim, sekundarna pravna pomoć odobrit će se i ako nisu ispunjene navedene pretpostavke ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom (čl. 14. st. 2. ZBPP). Objektivnim razlozima smatrat će se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo (čl. 14. st. 3. ZBPP).

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:
a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje,
b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog
djela prouzročena,
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje
prava iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (čl. 15. st. 1. ZBPP).

Također, pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir:
– ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja,
– ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja zahtjeva ili
je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva,
– dio nekretnine u kojoj živi podnositelj zahtjeva nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba podnositelja
zahtjeva i članova kućanstva, ako je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu članova kućanstva,
– vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti nužnog za osiguranje minimalnih
uvjeta za uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva,
– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih hrvatskih
branitelja iz Domovinskoga rata,
– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
– i slično (čl. 15. st. 2. ZBPP).

OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA SUDSKIH PRISTROJBI TE OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠKOVA SUDSKOG POSTUPKA

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi djeluje od dana kada je upravnom tijelu podnesen zahtjev za odobravanje pravne pomoći i važi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi toga dana ili kasnije (čl. 19. st. 8. ZBPP). Iz tog razloga, podnositelj zahtjeva dužan je u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Ako je zahtjev za oslobođenje plaćanja sudskih pristojbi podnesen neposredno prije podnošenja podneska sudu, odnosno neposredno prije poduzimanje druge radnje u postupku pred sudom, prilaže se potvrda da je podnesen zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći. Rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom (čl. 21. st. 1. ZBPP). Ako podnositelj zahtjeva ne postupi na taj način, sud će provesti postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe prema odredbama zakona koji uređuje plaćanje sudskih pristojbi (čl. 21. st. 2. ZBPP).

Vezano uz troškove postupka:
1) ako korisnik pravne pomoći uspije u sporu, ima pravo na naknadu troškova postupka s osnove nagrade i
naknade stvarnih izdataka za rad odvjetnika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
(čl. 23. st. 2. ZBPP),
2) ako korisnik pravne pomoći izgubi spor, odnosno ne uspije u postupku za koji mu je odobrena pravna
pomoć, nije dužan vratiti plaćene troškove pravne pomoći (čl. 23. st. 3. ZBPP).

Korisnik pravne pomoći dužan je troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova vratiti u državni proračun:
– ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom ili
– ako mu je u postupku u kojem je pružena pravna pomoć sudskom odlukom ili nagodbom povećano imovno
stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje pravne pomoći (čl. 24. st. 1. ZBPP).

U svakom od tih slučajeva, korisnik pravne pomoći dužan je u roku od 15 dana od dana primitka naknade troškova postupka, odnosno povećanja imovnog stanja vratiti troškove pravne pomoći u državni proračun. Ako to ne učini u roku, upravno tijelo će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će mu naložiti ispunjenje obveze plaćanja u roku od 15 dana (čl. 24. st. 2. ZBPP).

Također, ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate na taj iznos (čl. 25. st. 1. ZBPP).

PODNOŠENJE ZAHTJEVA I POSTUPAK ODOBRAVANJA SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI

Postupak za odobravanje besplatne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu (čl. 16. st. 1. ZBPP). Nadležno upravno tijelo je upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Tako primjerice, stanovnici Grada Zagreba zahtjev mogu podnijeti na adresu Zapoljska 1 (PU Peščenica). U županijama Bjelovarsko-bilogorskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Šibensko-kninskoj te Varaždinskoj zahtjev se može podnijeti upravnom tijelu u gradu sjedištu županije. U ostalim županijama, osim upravnom tijelu u gradu u sjedištu županije, zahtjev se može podnijeti i u tijelima izdvojenih mjesta rada u drugim većim gradovima tih županija.
Na zahtjev i rješenje upravnog tijela o zahtjevu ne plaćaju se upravne pristojbe (čl. 16. st. 5. ZBPP), a upravno tijelo je dužno odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (čl. 17. st. 2. ZBPP) ili kraće podnositelju zahtjeva teče rok protekom kojeg bi izgubio pravo na poduzimanje radnje zbog koje je podnesen zahtjev (čl. 17. st. 3. ZBPP).

Zahtjev se podnosi na obrascu koji se može naći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa te u nadležnim tijelima kojima se zahtjev podnosi. Uz zahtjev prilaže se izjava koja se također može naći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa te u nadležnim tijelima kojima se zahtjev podnosi. Izjavom podnositelj zahtjeva potvrđuje pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su svi podaci navedeni u zahtjevu točni te da dopušta Uredu državne uprave kojem je zahtjev podnesen da izvrši uvid u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini podnositelja zahtjeva.

U slučaju da je pravna pomoć potrebna maloljetniku ili osobi koja je lišena poslovne sposobnosti zahtjev u njezino ime podnosi zakonski zastupnik ili staratelj. Tada je potrebno ispuniti i dio obrasca zahtjeva o osobnim podacima zakonskog zastupnika ili staratelja.
Sekundarna pravna pomoć može se odobriti u punom ili djelomičnom opsegu (čl. 19. st. 1. ZBPP).
U punom opsegu odobrit će se:
a) ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno
ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili
b) ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog
iznosa proračunske osnovice (čl. 19. st. 3. ZBPP).

Ako je pravna pomoć odobrena u smanjenom opsegu, razliku do punog iznosa nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika nadoknađuje korisnik sekundarne pravne pomoći (čl. 19. st. 5. ZBPP).

Drupal theme by Kiwi Themes.