Što je europski uhidbeni nalog?
Europski uhidbeni nalog je nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice Europske unije za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenog progona ili izvršenja kazne zatvora ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode.

Za života ostavitelja postojale su osobe s kojima je bio u bliskim vezama. Sukladno tome smatra se da imaju pravo na određeni dio nasljedstva. Te situacije uređuje Zakon o nasljeđivanju ( Narodne novine 48/03, 163/03, 35/05, 127/13), točnije odredbe vezane za ustanovu nužnog nasljeđivanja.

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Hrvatski crveni križ i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske organizirali su Godišnju konferenciju o azilu, migracijama i bezdržavljanstvu koja se održala od 15. do 16. prosinca 2014. godine u Svetom Martinu na Muri.

01.08.2014. na snagu je stupio novi Zakon o radu (NN 93/14). Budući da se radi o najvažnijem hrvatskom općem propisu o radu koji propisuje prava i obveze iz radnih odnosa, vrlo je teško zadovoljiti obje strane: radnike koji traže sigurnost i poslodavce koji teže fleksibilnosti u poslovanju. Sukladno tome, reforme radnopravnog zakonodavstva neki smatraju preradikalnima, a neki tek kozmetičkim promjenama koje nisu dovoljne da bi došlo do zamaha u gospodarstvu i smanjenja nezaposlenosti.

Donošenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12, dalje: Zakon) problematika suzbijanja diskriminacije se sustavno normirala pružajući time jedinstveni pravni okvir kojim se trebalo omogućiti djelotvorniju borbu protiv diskriminacije. Ujedno se tako uskladilo i hrvatsko zakonodavstvo s četiri direktive Europske Unije kojima se nastoji postići jednaki tretman na području zapošljavanja, te ravnopravnost bez obzira na spol, etničko podrijetlo ili vjeru.

 

13. veljače je donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, u nastavku: ZSS), na snazi od 1. siječnja 2014. kojim je ukinuto pravo na pomoć za uzdržavanje i umjesto toga uvedeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, a unesene su izmjene i u vezi s drugim pravima iz socijalne skrbi.

Osim zajamčene minimalne naknade, u nastavku se objašnjavaju i pravo na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja i njegovatelja te naknada do zaposlenja.

Žalba je jedan od najvažnijih procesnopravnih instituta. Pravo na žalbu, koja se podnosi protiv pojedinačnih pravnih akata, zajamčeno je i Ustavom, a iznimno može biti isključena ukoliko je zakonom osigurana druga pravna zaštita.

Iako zapošljavanje djece pripada nekim davnim vremenima, ono je nažalost i dalje prisutno u mnogim društvima, pa tako i u hrvatskom. Rad maloljetnika u Hrvatskoj je dopušten, no pod posebnim uvjetima, te je pretežito reguliran Zakonom o radu, kojeg nadopunjuju  pravilnici  koje donose ministri u skladu sa Zakonom o radu i kojima se utvrđuje dodatna pravna zaštita te posebno ugrožene dobne skupine.

Rok je određeno vremensko razdoblje u kojem se neka procesna radnja može poduzeti, odnosno prije čijeg se isteka ne može poduzeti. U hrvatskom pravu postoje različite vrste rokova.

Drupal theme by Kiwi Themes.