Stranci, osobe koje nisu hrvatskog državljanstva, koji dolaze u Hrvatsku iz različitih razloga, ispunjenjem zakonom određenih pretpostavki i uvjeta, mogu podnijeti zahtjev za primanjem u hrvatsko državljanstvo. Dva su osnovna zakona koja reguliraju status stranaca u Hrvatskoj i način dobivanja hrvatskog državljanstva, a to su Zakon o strancima (NN 130/11, 74/13) te Zakon o hrvatskom državljanstvu (NN 28/92, 113/93, 4/94, 130/11).

Za početak, bitno je razlikovati različite načine uređenja boravka stranaca u Hrvatskoj. Zakon razlikuje tri različita boravka u Hrvatskoj.

Pacijent mora dati svoj pristanak za svaki medicinski zahvat koji se treba provesti.Da bi se pristupilo davanju takvog pristanka, potrebno da je liječnik pacijenta obavijesti o svim važnim okolnostima za donošenje te odluke – prirodi i tijeku samog postupka, kratkoročnim i dugoročnim posljedicama takvog postupka te o alternativi, ukoliko postoji.

Kao što je bilo najavljeno u prošlom blogu kojeg je pisala grupa za azilante,  ovaj će biti posvećen posjeti u Prihvatilište u Kutini.

Postupak za ocjenu suglasnosti cijelog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći s Ustavom podnijela je Hrvatska odvjetnička komora, no, Ustavni sud je ukinuo pet zakonskih članaka, odnosno neke  stavke. Sporne odredbe bit će na snazi do 15. srpnja, do kada bi ih zakonodavac trebao doraditi.

Tko je žrtva kaznenog djela?

Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog počinjenja kaznenog djela trpi fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

Koja su prava žrtava u kaznenom postupku?

Prava žrtava u kaznenom postupku možemo podijeliti na osnovna prava koja imaju sve žrtve svih kaznenih djela i ona koja imaju određene kategorije žrtava ili žrtve određenih kaznenih djela.

Diskriminirati znači staviti nekoga u nepovoljniji položaj zbog jedne ili više osobnih karakteristika te osobe. Do diskriminacije vrlo često dovode predrasude, a ona može obuhvaćati neprijateljsko ponašanje, isključivanje i segregaciju, ponekad čak i otvoreno nasilje. Bilo kakav oblik diskriminacije zabranjen je zakonom, a onaj tko počini diskriminaciju može biti kažnjen kaznom i do 350 tisuća kuna. Od diskriminacije nas štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije. On navodi 17 osnova na kojima diskriminacija može biti počinjena, i to u 10 područja:

Kad se građani nađu u položaju pacijenta, borba sa zdravstvenim sustavom može im se činiti težom i nerazumljivijom od one na koju su spremni kad se pojavljuju pred sudovima u ulozi stranke. Osim što su pravna pravila razasuta po brojnim zakonskim i podzakonskim propisima, nerijetko su nerazumljiva pa je građanima samima teško procijeniti koja su njihova prava i obveze u konkretnom medicinskom postupku.

Zbog nedovoljne educiranosti, hrvatska javnost još uvijek nesklono gleda na pozitivno rješavanje zahtjeva za azil, doživljavajući tražitelje azila kao potencijalnu opasnost svojoj sigurnosti, a cijelu ideju o davanju azila kao otvaranje hrvatskih granica strancima iz prividno humanih razloga.  Jedna od 6 grupa koje djeluju unutar Pravne klinike jest i Upravna grupa za zaštitu i pomoć azilantima i strancima koja u ovom tekstu prezentira osnovne pojmove iz područja prava azilanata,  te daje osvrt na životne uvjete tražitelja azila tijekom razdoblja u kojem se odlučuje o njihovom zah

Stranka koja je nezadovoljna radom suca u njenom predmetu ima na raspolaganju dvije mogućnosti: pritužbu na rad dotičnog suca, te zahtjev za njegovo izuzeće.


1. Pritužba na rad suca

Zbog niske razine informiranosti javnosti o prirodi besplatne pravne pomoći koja se nudi korisnicima, te jasnom razlikovanju primarne od sekundarne pravne pomoći, većina korisnika koja se obraća Pravnoj klinici zapravo ne zna koju i kakvu pravnu pomoć u Klinici može dobiti. Klinika, kao institucija koja pruža primarnu pravnu pomoć, je u mogućnosti pružiti brz i kvalitetan pravni savjet temeljem kojega će korisnik moći poduzeti potrebne korake za zaštitu svojih prava .

Drupal theme by Kiwi Themes.